Т.Г. [ RTV Budva ]

MITROVIĆ

"Demokratizacija Crne Gore putem većeg učešća žena u politici"

Uprkos činjenici da nema pravnih ograničenja, zastupljenost žena u javnom sektoru ostaje nedovoljna, kao i njihova jednakost prilikom zapošljavanja u praksi, saopštila je Milica Mitrović, predsjednica NVO "Grupa građana Bu2".

Mitrović je istakla da "uprkos postojanju sistema zaštite od diskriminacije, koji je većinom u skladu sa evropskim standardima, Crna Gora je još uvijek daleko od tolerantnog društva u kome svako može nesmetano da uživa svoja prava". 

"Dvostruka i višestruka diskriminacija žena je fenomen u društvu koji su nadležni organi počeli da prepoznaju, i u tom smislu donijet je niz akata u različitim oblastima, koji predviđaju mjere za njeno otklanjanje", kazala je Mitrović. 

Navela je da prepoznavanje diskriminacije sa rodnog aspekta i uvođenje politike jednakih mogućnosti ukazuje na postojanje volje da se, kako ističe Mitrović, i naše društvo uskladi sa savremenim civilizacijskim i demokratskim tekovinama i da izraste u državu koja počiva na vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava.

Navodi da će vrijeme pokazati da li se rodna ravnopravnost shvata kao stvarna potreba našeg društva, ili samo kao uslov za ulazak u EU.

"Sve žene, a naročito one iz osjetljivih društvenih grupa, moraju da budu ohrabrene za povećano učešće u javnom i političkom životu. Žene ponekad ne posjeduju dovoljno znanja ni o svojim pravima, ni o pravnim sredstvima koja su im dostupna ukoliko bi im ta prava bila uskraćena. Ne samo da im je potrebna edukacija o osnovnim pravima i načinima za njihovo ostvarivanje, već je potrebno da imaju i mogućnosti za naknadno obrazovanje (škole za odrasle, večernje škole), koje bi im omogućili pristup tržištu rada a samim tim i povećale njihovu autonomiju", navodi Mitrović. 

Ističe da bi dvostruko ili višestruko ugrožene žene time stekle mogućnost da koriste programe i mjere predviđene zakonima i drugim aktima.

Time bi, kaže Mitrović, i mnoga pozitivna zakonska rešenja, umjesto običnih deklaratornih normi, postale mehanizam jačanja položaja žena i njihovo aktivno učešće u procesima odlučivanja.

"Žene sačinjavaju više od polovine nezaposlenih. Ovo se naročito odnosi na žene koje pripadaju marginalizovanim grupama. One su slabije kvalifikovane, zapošljavaju se u ekonomski neproduktivnijim sektorima i imaju niže zarade. Žene sa univerzitetskom diplomom, iako dovoljno stručne i kompetentne, uglavnom zauzimaju vodeće pozicije u kulturnim (muzeji, biblioteke, domovi kulture) ili obrazovnim institucijama (nastavnice, dekanice, asistentkinje)", ističe Mitrović. 

Navodi da kada je riječ o političkim funkcijama, uočljivo je da se žene gotovo uvijek na mjestu potpredsjednice, zamjenice direktora i to je obično najviša pozicija do koje mogu da dostignu.

"Ukoliko nastoje da izgrade karijeru u dominantno muškim profesijama, one imaju i većih prepreka. Tamo gdje je moć – nema žena. Još uvijek ne postoji razvijena svijest o tome da ekonommija zemlje gubi ako visokoobrazovane žene, u čije se obrazovanje višestruko ulagalo, ne dobiju adekvatno zaposlenje. Žene iz osjetljivih grupa rijetko su na vodećim pozicijama, a kada jesu, onda je to u „manje isplativim“ ili čak volonterskim oblastima - službe socijalne pomoći, nevladine organizacije koje se bave zaštitom i unapređenjem ljudskih prava", ističe Mitrović. 

Mitrović navodi da uprkos aktivnostima Republike Crne Gore na polju unapređivanja prava žena, položaj žena sa invaliditetom nije prepoznat na adekvatan način.

"Žene sa invaliditetom ostaju „tri koraka iza“ u pravima koje uživaju ostali građani i građanke. Njihova višestruka diskriminacija, iako normativno uređena, već izostaje i društvena akcija, koja je samo deklarativno usmjerena na rješavanje ovog problema, zaključuje se u saopštenju Mitrović.