- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
08. 09. 2022.
17:38 >> 17:36
5
ISTRAŽIVANJE WPR
Prosječan IQ u Crnoj Gori 86
Prosječan koeficijent inteligencije u Crnoj Gori je 86, i naša zemlja se nalazi na 82. mjestu u svijetu - podaci su nezavisne organizacije World Population Review (WPR), sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.
WPR prati demografske podatke putem API sistema s ciljem predstavljanja statističkih pokazatelja o broju stanovnika, stepenu obrazovanja, stopi zaposlenosti/nezaposlenosti, koeficijentu inteligencije...
Na osnovu podataka koje je WPR prikupio za 2022. godinu o koeficijentu inteligencije, najveći prosječni IQ rezultati na svijetu pripadaju Japancima (106,49), a iza njih su građani Tajvana (106,47) i Singapura (105,89).
U top deset zemalja sa najvišim prosječnim IQ-om, nakon Japana, Tajvana i Singapura, ubrajaju se Kina, Južna Koreja, Bjelorusija, Finska, Lihtenštajn, Nizozemska i Njemačka.
Kada je riječ o zemljama regiona, najbolje je rangirana Hrvatska kojoj je pripalo 37 mjesto i prosječni IQ od 95. Slijedi Srbija na 59. mjestu sa IQ-om 89. Bosna i Hercegovina je na 66 poziciji sa IQ-om 88, dok građani Sjeverne Makedonije imaju prosječan IQ 81.
U svom izvještaju, iz WPR-a su naglasili da metoda kojom oni dolaze do podataka o koeficijentu inteligencije nije jedina. Dodaju da postoji mnogo različitih načina za "traganjem najpametnijih zemalja na svijetu", a mnogi od njih se uopšte ne vežu sa testiranjem IQ-a.
Na primjer, mogu se uporediti rezultati akademskih testova svake zemlje, njenu vjerovatnoću da "proširi granicu znanja" i uvede nove tehnologije podataka (indeks inteligencijskog kapitala), ili čak broj Nobelovih nagrada koje je svaka zemlja osvojila. Mogu se kombinovati i svi pomenuti načini.
Коментари5
Остави коментар