B.Č.J.

OMBUDSMAN POZIVA

"Predstavnici vlasti i političari da ne komentarišu uređivačke politike medija"

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore poziva na suzdržanost nosilaca državnih funkcija i predstavnika političkih elita od komentarisanja uređivačke politike medija ili bilo koje vrste nedozvoljenih pritisaka na rad novinara.

"Kao što smo konstatovali i u prethodnim izvještajima o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori iz ugla institucije, nije prvi put da su pojedini mediji iskazali bojazan za svoj status i budućnost zbog političkih izjava u kojima se najavljivalo, insinuiralo njihovo 'gašenje', otpuštanje, pozivanje na odgovornost i na slične načine iskazivalo nezadovoljstvo njihovim radom, što su doživjeli kao prijetnje, revanšizam i udar na medijske slobode", navodi se u saopštenju Ombudsmana.

U Instituciji Zaštitnika ljudskih prava i soboda smatraju neophodnim unaprjeđenje mehanizama samoregulacije i podsticanje javnosti da se nezadovoljstvo izvještavanjem i radom bilo kog medija treba iskazati kroz formalne zahtjeve mehanizmima samoregulacije i/ili zakonom predviđene mogućnosti, nikako prijetnjama i stvaranjem negativne atmosfere pogodne za ugrožavanje medijskih prava i sloboda.

Podsjećaju i da utvrđivanjem postojanja govora mržnje treba da se bave nadležni državni organi.

"Istovremeno očekujemo da profesionalizam, objektivnost i odgovornost, kao neupitni postulati novinarske profesije, neće popustiti pred izazovima i interesima koje stvara i nameće društveno-politički kontekst. U tom pravcu neophodna je i veća saradnja i solidarnost unutar same medijske zajednice, kako bi se uticalo na očekivane promjene, koje se tiču poštovanja strukovnih načela i postupanja", navodi se u saopštenju.

Oni su i ovom prilikom apelovali na sve činioce koji imaju nespornu širu društvenu podršku, one iz državnih institucija, civilnog društva i drugih subjekata, da ne koriste uvredljiv i govor koji prelazi granicu tolerancije slobode izražavanja, pazeći da svojim djelovanjem ne remete ionako narušenu društvenu koheziju u zemlji.

"Na taj način bi se izbjegle mnogo teže posljedice kojima mržnja i netolerancija truju društvo i mogu izazvati mnogo teži konflikt, zbog kojeg bi Crna Gora mogla dugoročno stagnirati", ukazali su iz iancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.