Mina/PR Centar [ I. P. ]

ZAKLJUČAK DIREKTORATA

CG na putu da postane uzor u prevenciji rizika od katastrofa

Crna Gora je na putu da postane uzor drugim državama regiona po pitanju prevencije rizika od katastrofa, saopšteno je na dvodnevnom sastanku koji je organizovao Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Kumboru.

Generalni direktor tog direktorata Miodrag Bešović, na sastanku povodom izrade dokumenta „Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa“, rekao je da je Crna Gora, kao i čitav region, područje koje je često podložno raznim incidentima – požarima, poplavama i zemljotresima.

„Tako da će izrada tog dokumenta, kao i prethodnog, biti veoma korisna i ostaće budućim generacijama na nadogradnju kako bi što bolje izgradili čitav sistem zašite i spašavanja u Crnoj Gori“, kazao je Bešović, prenosi PR centar.

Koordinator projekta "Procjena sposobnosti upravljanja rizicima Crne Gore”, Ljuban Tmušić, naveo je da je povod dvodnevnog sastanka definisanje sljedećih koraka koji se tiču izrade dokumenta "Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa".

„Nakon analize rizika koji ugrožavaju život građana, materijalna i kulturna dobra i životnu sredinu, radimo procjenu administrativnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta. Pravimo presjek da vidimo dokle smo, kako bismo definisali sljedeće korake“, kazao je Tmušić.

Prema njegovim riječima, suština je da nakon prepoznatih rizika budu identifikovani kapaciteti sa kojima Crna Gora raspolaže, da se ukaže na njihove dobre strane, kao I na mogućnosti za unapređenje.

„Sa ovim sastankom ćemo završiti odgovore na 51 pitanje iz smjernica Evropske komisije (EK) da bismo nakon toga počeli aktivnosti na izradi sažetka koji se tiče procjene kapaciteta, koji će biti dostavljen EK i služiti za donosioce odluka u Crnoj Gori da znaju sa čim država raspolaže kad je u pitanju smanjenje rizika od katastrofa”, rekao je Tmušić.

On je dodao da se ta pitanja odnose na analizu tehničkih, finansijskih i administrativnih kapaciteta.

Zamjenik šefa Kancelarije Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa, Sebastien Penzini, kazao je da se Evropa suočava sa višestrukim rizicima zbog pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i drugih situacija.

On je naveo da je to izazovan kontekst i da državama nije lako da urade što je više moguće kada je u pitanju Sendai okvir za smanjenje rizika od katastrofa.

„U tom smislu, moram reći da sam impresioniran koliko je Crna Gora uradila kada je u pitanju upravljanje različitim elementima sistema, prije svega kada su u pitanju upravljanje rizicima, poznavanje rizika i pripremljenost za reagovanje“, rekao je Penzini.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju smanjenje rizika od katastrofa, Crna Gora je uradila dokument „Procjena rizika od katastrofa Crne Gore“, navodeći da se ona dobro kotira u regionu i da je jedna od vodećih zemalja u tom smislu.

„Imajući u vidu današnju aktivnost, koja je posvećena izgradnji kapaciteta za odgovor na prepoznate rizike, fokus u budućnosti treba usmjeriti na bolju multuresornu saradnju, kao i uključenost i zajedničko djelovanje različitih aktera – ministarstava, institucija, pojedinaca, a prije svega, u svijetlu klimatskih promjena, odnosno rizika koje se povezuju sa njima“, kazao je Penzini.

On je ocijenio da je Crna Gora na najboljem putu da postane uzor drugim zemljama regiona kada je u pitanju prevencija rizika od katastrofa.

Doc. dr na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Mirko Knežević, rekao je da su zadaci radne grupe za poplave, čiji je on član, jačanje svijesti o prednostima, mogućnostima i nedostacima sistema za upravljanje rizicima od poplava.

„Naš je cilj da utvrdimo dobru praksu i pokrenemo postupak poboljšanja “, rekao je Knežević.

Doc. dr na Univerzitetu Adriatik, Dražen Božović, koji je član radne grupe za kritičnu infrastrukturu, kazao je da jedan od sadržaja sposobnosti za upravljanje rizicima Crne Gore predstavlja procjena rizika za kritičnu infrastrukturu, odnosno rizika za privredna i vanprivredna društva i ustanove, čiji bi prestanak rada imao posljedice za život građana, društvo i bezbjednost zemlje.

„O značaju ove procjene dovoljno govore događaji u poslednjih par godina – poplave, požari na lokalnom nivou, kao i posljednje dvije globalne krize koje su u toku – koronavirus i kriza izazvana ratom u Ukrajini”, naveo je Božović.

Kako je rekao, procjena će obuhvatiti administrativne, tehničke i finansijske kapacitete.

“Svi napori su usmjereni na razvijanje sposobnosti sistema da se odgovori na opasnosti kojima je izložen“, dodao je Božović.