Dijana Drašković, TVCG

VJEŽBAONICA ZA EU

Na politizovati inicijativu "Otvoreni Balkan"

Pored teme korupcije i kriminala, aktuelizovalo se pitanje Otvorenog Balkana. Tu inicijativu ne bi trebalo politizovati, kažu naši sagovornici, koji u izjavi premijera Dritana Abazovića da se on zalaže za Otvoreni Balkan, između ostalog, vide želju za jačanjem crnogorske ekonomije, ali i pozitivnu poruku ka zvaničnoj Srbiji. Ipak, sugerišu da treba biti oprezan, jer uvijek postoji mogućnost da članstvo u Otvorenom Balkanu na neki način uspori put Crne Gore i zemalja regiona ka Evropskoj uniji.

Od trenutka kada je predstavljena inicijativa “Otvoreni Balkan” zvanična Crna Gora odbijala je učešće.

Predsjednik Milo Đukanović u nekoliko navrata je poručivao da na Otvoreni Balkan Crna Gora gleda s rezervom.

"Politički prepoznajemo da se Open Balkan nudi kao neka vrsta alternative EU. Naš odgovor je nama ne treba alternativa. Treći razlog za rezervu je zapravo nekredibilost nekih ljudi koji potpomažu inicijativu Open Balkana. Prije svega mislim na predsjednika Srbije", kazao je Đukanović.

Ni Vlada Zdravka Krivokapića nije pokazala namjeru da pristupi inicijativi koju su 2019. pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makednonije Zoran Zaev, kako bi unaprijedili slobodu kretanja roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje.

Za razliku od njih, nedavno je novi crnogorski premijer Dritan Abazović poručio da se on za tu inicijativu zalaže.

"Otvoreni Balkan je napravljen za šest država, nije pravljen za pet i po ili tri i po države, već za šest. Ne znam ko je taj koji voli da čeka na granici. Mislim i da tvrdnje da je Otvoreni Balkan inicijativa Aleksandra Vučića za stvaranje 'Velike Srbije', nemaju smisla s obzirom na to da u tom projektu učestvuje i Albanija", naglašava Abazović.

I novinar Željko Pantelić smatra da u tom projektu ne postoji ništa što bi bio razlog za bilo kakav otpor.

"To je vježbaonica za naše ekonomske - privredne sisteme. Ako naše firme nijesu spremne da se takmiče na našem malom prostoru od 16 do 17 miliona ljudi, kako će se nositi onda sa tržištem EU", kaže pantelić.

Da inicijativa Otvoreni Balkan pruža niz ekonomskih mogućnosti mišljenja je i profesor Milan Krstić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

U Abazovićevoj izjavi prepoznao je kaže da želi da jača crnogorsku ekonomiju, ali i da pošalje poruku Srbiji.

"Želja da se pošalje pozitivna poruka ka Beogradu. Naglašavalo se i ranije, da bi podrška Otvorenom Balkanu mogla da bude jedan od signala koji bi bio usmjeren ka otopljavanju odnosa Beograda i Podgorice koji su faktički već dugo zategnuti nevezano od toga ko je na vlasti u Podgorici", ističe Krstić.

Ipak, zvaničnici regiona, poručuje Krstić, na umu moraju imati i drugu stranu ove inicijative.

"Iako bi zajedničko tržite koje bi bilo formirano kroz Otvoreni Balkan doprinijelo državama da se na neki način uvježbaju za članstvo u EU, postoji bojazan kod jednog dijela aktera da bi ta čekaonica mogla da se pretvori u neku vrstu trajnog predvorja Unije. Ja ne mislim da bi to bilo dobro za čitav region, ali mislim da bi Otvoreni Balkan kao jedna vrsta koraka ka EU, gdje bi se integrisali, bio dobar put ka Briselu", smatra Krstić.

I zato, odluku o tome da li treba pristupiti Otvorenom Balkanu ne bi trebalo politizovati, zaključuju naši sagovornici. Inicijativa, kako uvjeravaju nije stvorena da bi bilo ko pojedinačno profitirao. Naprotiv.