B. Babović

DR MITROVIĆ

Broj alergičnih raste, oprezno sa "magičnim ljekovima"

Sa prvim danima proljeća počinju i problemi velikog broja građana sa alergijama na polene. Sa ORL klinike KCCG ističu da nemaju registar ovih pacijenata, pa se ne zna tačan broj, ali je povećan broj pacijenata u ambulantama. Podatak da polenova zrna kod više od 20 odsto ljudi (svaki peti čovjek) izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, dermatitis, polensku kijavicu), a u slučaju višegodišnjeg izlaganja visokim koncentracijama, jedan dio populacije obolijeva i od hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme, dovoljno govori o ozbiljnosti problema.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine naglašavaju i da zagađenje vazduha u urbanim, industrijskim sredinama doprinosi pojačanom alergijskom djelovanju aeropolena.

Kako je za Portal RTCG istakla specijalista ORL alergolog Katarina Mitrović, broj pacijenata sa simptomima alergijskih bolesti i gornjih i donjih disajnih puteva se povećava u periodu proljeća i jeseni.

"Neophodan je pregled alergologa kako bi se razdvojili oni pacijenti sa alergijskom senzibilizacijom od onih koji to nijesu i koji zapravo imaju samo hiperreakciju na polen iz raznoraznih razloga. Tačan broj nemamo, ne postoje registri takvih pacijenata, ali je očigledan povećan broj pregleda u ambulantama", naglašava Mitrović.

Alergije i pojava astme povezane

Kako objašnjava, alergijske bolesti gornjih i donjih disajnih puteva su gotovo uvijek povezane i u više od 30 odsto pacijenata sa alergijskom bolešću gornjih disajnih puteva ima i udruženu astmu, a preko 80 % pacijenata sa astmom ima i alergijsku bolest gornjih disajnih puteva.

"Momenat kada se bolest pogoršava nije moguće tačno odrediti, jer se pacijenti često javljaju kada bolest već uznapreduje. Nekada je nebriga i zanemarivanje simptoma u pitanju, a nekada je vrlo teško pronaći pravu terapiju koja je individualna za svakog pacijenta", kaže Mitrović.

Više vrsta polena su inhalatorni alergeni, ali jedan od onih koji ima najveći potencijal da izazove probleme je polen ambrozije.

"Ambrozija je vrsta korova, vrlo potentnog alergogenog potencijala. Cvjeta na našem podneblju od sredine avgusta, pa dok god traju topli dani, do novembra okvirno", ističe ona.

S obzirom da sve više ljudi pati od polenskih alergije, mnogi se odlučuju da bez konsultacije sa ljekarom tokom proljeća i ljeta, liječe sami akutne simptome.

"Uzimanje nekih ljekova za umirivanje akutnih simptoma, bez konsultacije sa ljekarom u najvećem procentu pacijenata može djelimično da umiri kliničku sliku, što je sasvim u redu, jer zbog povećanog obima posla nije moguće u svakom trenutku doći do alergologa. Ipak, pregled kod alergologa se preporučuje iz razloga što će se napraviti adekvatna dijagnostika i liječenje. Naglasak stavljam na adekvatno liječenje, jer pacijenti često znaju da budu nedovoljno dugo i neadekvatnom koncentracijom ljekova liječeni", naglašava Mitrović.

Sa Flosteronom oprezno, široka paleta neželjenih dejstava

Svake godine se pojavi po jedan ili dva "magična" lijeka sa ublažavanje simptoma. Ove godine za one koji pate od alergija pojavljuje se informacija o injekciji Flosterona.

"Flosteron je sistemski koritikosteroid koji ima široku paletu indikacija, između ostalog, se često ordinira kao 'magičan lijek' za alergiju. Ja ga ne preporučujem iz razloga što ima široku paletu neželjenih efekata, a po prestanku dejstva lijeka, često simptomi osnovne bolesti budu teži nego prije primjene lijeka", navela je Mitrović.

Već nekoliko godina za liječenje akutnih simptoma izazvanih polenskom alergijom preporučuje se i homeopatska terapija.

Mitrović ističe da je homeopatija priznata od SZO kao alternativna metoda liječenja koja se između ostalog bavi i liječenjem alergijskih bolesti. Princip liječenja jeste ordiniranje ljekova koji se prave od biljaka, minerala i drugih prirodnih izvora.

"Kao i u klasičnoj medicini kada biramo kome na povjerenje dajemo svoj hram, svoje tijelo i zdravlje, mišljenja sam da isti princip važi i za homeopatiju. Iz ličnog iskustva, homeopatiju preporučujem kao vrlo učinkovit oblik liječenja", kazala je ona.

Mjerne stanice za polen u Podgorici, Baru i Mojkovcu

Agencija za zaštitu životne sredine, između ostalog, prati i koncentracije alergenog polena u vazduhu u tri grada u Crnoj Gori Podgorici, Mojovacu i Baru.

Izvještaji se prave na nedjeljnom nivou i na početku ovog mjeseca umjerene i visoke koncentracije polena zabilježene su u Baru i to od četinara, platana i čempresa. Visoke koncentracije polena čempresa zabilježene su i u Podgorici.

"Državnu mrežu za praćenje koncentracije alergenog polena suspendovanog u vazduhu čine specijalni uređaji tzv. 'klopke'. Jedno mjerno mjesto reprezentuje teritoriju od 30 do 50 km u prečniku, u zavisnosti od geografije terena. Monitoring obuhvata identifikaciju polena 27 biljnih vrsta: lijeske, jove, tise/čempresa, brijesta, topole, javora, vrbe, jasena, breze, graba, bukve, platana, oraha, hrasta, borova/jele, masline, živice, konoplje, trave, lipe, bokvice, kiselice, koprive, štirova, pelina i ambrozije", objašnjava savjetnica u Agenciji Sonja Kralj.

Kako dodaje, na osnovu koncentracije polena u vazduhu se izrađuje izvještaj "semafor" za određeno područje koji sadrži i prognozu za naredni period što građanima daje smjernice kako bi mogli umanjiti tegobe prouzrokovane polenom.

U Crnoj Gori drvenaste biljke glavni izvor alergenog polena

Iako ambrozija pravi probleme u većini zemalja i regiona i Evrope, prema rezultatima dosadašnjih mjerenja koncentracije polenovog zrna ambrozije na svim mjernim stanicama u prosjeku su niske.

"U septembru je moguće da se zabilježe vrijednosti preko graničnih, ali samo za dva do tri dana, kada, inače, polinacija ambrozije dostiže maksimum. U Podgorici su zabilježene veće vrijednosti koncentracija polena ambrozije u odnosu na Bar i Mojkovac. Ali ambrozija za sada nije vodeći faktor koji bi izazivao alergijske reakcije kod stanovništva za naše područje, iako je prepoznata kao snažan alergen odgovoran za preko 50% svih alergija izazvanih aeropolenom u svijetu", navela je Kralj.

Rezultati monitoringa, kako dodaje, pokazuju da je glavni izvor alergenog polena u gradovima polen drvenastih biljaka.

Kralj navodi i da se izvještaji o koncentraciji polena razlikuju se iz godine u godinu, jer koncentracija alergenog polena, zavisi od razvojnih faza biljnih vrsta i meteoroloških prilika određenog područja.