[ M.L.B. ]

DRUŠTVO NOVINARA I SMCG

Dug put do beneficiranog staža, novinari da budu istrajni

Nemaju radno vrijeme, rade pod pritiskom, u kriznim situacijama, često su pod stresom, odgovorni i poslodavcima i javnosti, skloni su sindromu profesionalnog sagorijevanja. To su samo neki od razloga zbog kojih bi novinari trebalo da dobiju beneficirani radni staž, smatraju u Društvu profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG). Ideju podržava i Sindikat medija iz kojeg poručuju da je za ovo pitanje potrebno naći sistemsko rješenje. Kažu da bi tek trebalo da bude odlučeno na koga bi se sve odnosilo takvo rješenje, kao i koliko će iznositi jedna kalendarska godina “mjerena” beneficijama.

Beneficirani radni staž za novinare, našao se kao predlog u Nacrtu prve Medijske strategije u Crnoj Gori, o kojoj je održana i javna rasprava. Strategija, zajedno sa Akcionim planom, trebalo bi da pruži odgovore na mnoga pitanja i trasira stanje u medijima od ove do 2026. godine.

Predsjednica Društva profesionalnih novinara (DPN) Mila Radulović, koja je bila član radne grupe za izradu Strategije kaže, u izjavi za Portal RTCG, da su brojni razlozi zbog kojih bi novinari trebalo da dobiju beneficirani radni staž.

“Novinari nemaju radno vrijeme. Oni rade ujutru, preko dana, uveče, vikendom, praznicima, po hladnoći, tokom tuča, sukoba, protesta, koliko god i šta god bilo potrebno. Takvi uslovi rada i specifičnosti profesije posebno su izraženi kod novinara dnevnih redakcija, a problem je dodatno povećan nastankom "on line" medija. Pored toga što to zahtijeva rad  od jutra  do ponoći,  dešavanja iz sata u sat zahtijevaju oprez, budnost, hitru reakciju. Redakcije zbog smanjivanja troškova, smanjuju i broj novinara, dok se poslovi usložnjavaju. Sada se od njih zahtijeva i da snimaju, fotografišu, objavljuju u trenutku dešavanja”, upozorava Radulović.

S druge strane, pored brzine tu je, kako navodi ona, odgovornost za objavljeni sadržaj, reakcija koju on izaziva i posljedice toga, od javnog pritiska, do eventualnog gubitka radnog mjesta ili kažnjavanja.

“Posljedica ovog svakodnevnog pritiska neminovno je stres, a uslijed njegovog nagomilavanja i nedostatka vremena i odmora – dolazi do sindroma sagorijevanja. Svjetska zdravstvena organizacija ovaj sindrom tretira kao ozbiljnu bolest. Tokom programa psihološke pomoći psiholog koji je radio sa novinarima utvrdio je ono što znamo, da imamo sindromom izgaranja. Zato, tražimo da se ozbiljno razmotri naš zahtjev - da novinari dobiju beneficirani staž. Jer, rade odgovoran, stresan posao od javnog značaja. Žive u prosjeku 50 godina, što na žalost ne postoji dokumentovano”, upozorava Radulović.

Ko je novinar, kako kaže Radulović, trebalo bi biti definisano Zakonom o medijima.

“Medijska zajednica trebalo bi da se usaglasi oko toga ko bi trebalo da ima pravo na beneficirani staž, jer treba zadovoljiti neke stvari da bi se ono steklo. A to su, između ostalog, radno vrijeme, emocionalno opterećenje, štetnost i opasnost po zdravlje...", ističe Radulović.

Radulović kaže i da su tokom izade Strategije predstavnici Vlade i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, u ovom slučaju, imali razumjevanja za sugestije novinarske struke.

“Na čelu Direktorata za medije je naš bivši kolega (Neđeljko Rudović), koji poznaje težinu našeg posla. Ostaje samo da se nadamo da će Rudović ostati na toj poziciji, jer je on naš dobar partner”, poručuje Radulović.

Kaže i da bez obzira na moguće probleme u definisanju i kasnije sprovođenje beneficiranog radnog staža, novinari moraju biti solidarni i istrajni.

“Videćemo šta će biti kasnije, kada počne primjena Akcionog plana, ko će biti u Vladi na toj poziciji. Mi ćemo nastaviti da insistiramo, zajedno sa kolegama iz Sindikata medija, jer se moramo boriti za svoja prava. Problem mogu biti i poslodavci, a ne samo Vlada, ali budimo strpljivi i istrajni, solidarni prije svega”, zaključila je Radulović.

I ovo pitanje, kao i brojna druga u državi, kako kako nam je kazala Radulović, zavise od političkih prilika.

“Na žalost i pitanje beneficiranog radnog staža za novinare zavisi od političkih prilika u državi, odnosno stabilnosti neke buduće vlade , ko god bio u njoj”, zaključila je Radulović.  

Camović Veličković: Kontraproduktivno da samo novinari budu povlaščeni

I Sindikat medija podržava uvođenje beneficiranog radnog staža za novinare, ali upozoravaju na to da bi još neki radnici u medijima trebalo da dobiju taj status.

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković u izjavi za Porta RTCG kaže da otežani uslovi rada i izloženost opasnostima novinarstvo, ne samo novinare nego i druge pripadnike profesije, čini posebno ranjivim i sklonim sindromu profesionalnog sagorijevanja (burnout syndrome).

“Novinarstvo je inače profesija koja je i u svijetu među najopasnijima. To ovih dana potvrđuje i broj ubijenihn novinara tokom rata u Ukrajini, ali i u mirnodopskim uslovima medijski radnici nijesu pošteđeni rizika. I Crna Gora je dokaz, prije svega zbog neriješenih, a brojih, slučajeva napada na novinare kao i ubistva novinara. Sve to su argumenti koji idu u prilog inicijativi koja se tiče beneficiranog radnog staža”, poručuje Camović Veličković.

Odgovor na pitanja ko bi imao pravo na beneficirani radni staž, potrebno je, navodi Camović Veličković tek urediti kroz zakone koji su povezani sa ovom problematikom.

Navodi da beneficirani radni staž ne može biti pitanje jednog zakona, već je potrebno naći sistemsko rješenje.

“Medijska strategija obavezuje da se nastavi sa razdradom ideje i tek treba da bude odlučeno na koga se sve odnosi kao i koliko će zapravo da iznosi jedna kalendarska godina “mjerena” beneficijama. Ona mora sa standardnih 12 biti uvećana za određeni broj mjeseci ali taj dio, koliko sam ja upoznata, za sada niko nije pominjao”, navodi Camović Veličković.

Pitanje je, ističe ona, kako će poslodavci, koji u ne malom broju slučajeva jedva ili nikako uplaćuju poreze i doprinose za regularnih i obaveznih 12 mjeseci, reagovati na dodatne namete.

“Mislim da bi bilo nepravilno i kontraproduktivno da se samo novinari i novinarke izuzmu i budu povlaščeni u odnosu na ostale zaposlene u medijima i tu mislim prije svega na ljude koji čine ekipe koje izlaze na teren i u jednakoj mjeri se izlažu riziku”, kaže Camović Veličković.

Ona podsjeća i da je novinarstvo slobodna profesija i nemoguće je, dodaje Camović Veličković, definisati ko sve ili čiji rad potpada pod taj posao.

“Nije praksa da se daje definicija novinara/ke, tako da se nadam da se niko ni u Crnoj Gori neće usuditi da to uradi. To je jedan problem koji ja vidim, jer je jasno da se negdje crta mora podvući, ali je dilema gdje, a takođe bi bilo nepravedno da pod tu kategoriju potpanu samo, primjera radi, zaposleni u vodećim medijskim kuća”, upozorava predsjednica Sindikata medija.

Problem je i to što je, kako ističe, beneficirani radni staž generalno postao nepopularan.

“Tome je doprinio kapitalistički način razmišljanja koji je u Crnoj Gori najglasniji, a ne smanjenje potrebe za njim, ali činjenica je da se povremenu čuju osporavanja kada su u pitanju djelatnosti u kojima je najteže i najrizičnije raditi, a to je rudarstvo, metalska industrija i slično, a koje već uživaju ta prava. Za nas je najbitnije da je u ovoj fazi ta ideja dio medijske strategije i samim tim obavezno je dalje je razrađivati i SMCG je za taj dio izuzetno zaintresovan”, zaključila je Camović Veličković.