[ B.B. ]

SARADNJA CG I ALBANIJE

Zajedno do rješenja za rizike od poplava, gradnji mHE

Tehnička rješenja rekonstrukcije sistema nasipa na desnoj obali rijeke Bojane na crnogorskoj teritoriji, predstavljena su na zajedničkom sastanku predstavnika komisija za upravljanje vodama između Crne Gore i Albanije, a u cilju zaštite područja od poplava i erozije.

Projekat se realizuje preko regionalnog projekta “Integralno upravljanje rizicima od poplava u proširenom slivu rijeke Drim”.

Juče je održan treći zajednički sastanak komisija u Podgorici, koji su predsjedavali generalni direktor Direktorata za vodoprivredu Željko Furtula, koji je ujedno predsjednik crnogorske Komisije i Gerta Ljubonja, predsjednica albanske Komisije.

Kako navode u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, predstavnici UNDP-a u Crnoj Gori i projektantskog tima CeS.TRA iz Beograda su prezentovali tehnička rješenja rekonstrukcije sistema nasipa na desnoj obali rijeke Bojane.

Opšti zaključak je da planirani radovi na nasipima na desnoj obali neće imati značajniji uticaj na režim protoka u koritu, kao ni u zoni plavljenja na lijevoj obali.

Furtula je uputio zahtjev albanskoj strani, ukoliko postoji mogućnost da se uradi mjerenje nivelmanskog vlaka Bar-Drač, kao jedan od preduslova za određivanje zajedničkog nultog nivoa visoke tačnosti, gdje bi tačno mogli definisati i repere na rijeci Bojani, kako bi bili u potpunosti ujednačeni.

"Aktivnost mjerenja bi značila mjerenje dijela od Bara do granice sa Albanijom, dok bi albanska strana bila u obavezi da isto uradi na svojoj teritoriji od granice sa Crnom Gorom. Crnogorska strana bi ovu aktivnost realizovala preko pomenutog projekta", navodi se u saopštenju.

Na sastanku je bilo riječi i o gradnji male hiroelektrane na Cijevni.

"Rezultat pokrenutog savjetodavnog procesa rješavanja sporova oko izgradnje mHE na rijeci Cijevni jeste osnivanje ekspertskih radnih grupa koje će se, kako je dogovoreno, u najkraćem roku sastati, sagledati situaciju i informisati Komisiju sa predlogom mjera koje se tiču mogućeg uticaja na nivo vodostaja, kvalitet voda i biodiverzitet", naglašvaju u MPVŠ.

Na sastanku je pomenuta i potreba izrade batimetrije (mjerenja dubine vode) kako bi se pristupilo izvođenju radova, na šta je crnogorska strana istakla da ona već postoji od 2017. godine, te da bi trebalo imati u vidu analizu trasporta sedimenta i uticaj akumulacije na Drimu na vodostaj.

Na sastanku je bilo riječi i o zabrinutosti zbog učestalog plavljenja poljoprivrednog zemljišta Bardavela, na šta se albanska strana obavezala da će pripremiti projektni zadatak i poslati crnogorskoj strani na saglasnost, kako bi se dalje realizovale aktivnosti sa obje strane.

Predsjednici komisija sa obje strane su se zahvalili svima na doprinosu, te izrazili nadu da će i ubudućnosti sarađivati sa puno optimizma, u dobrosusjedskom i prijateljskom duhu, radeći na očuvanju zajedničkih prirodnih resursa.