ĐUKANOVIĆ

"13. jul - bedem protiv prekrajanja istorije"

Trinaestojulski ustanak ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda, i putokaz za evropsku budućnost, rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Đukanović je na centralnoj proslavi u Virpazaru, čestitao Dan državnosti i 80 godina od dana ustanka i početka borbe protiv fašizma.

"Prije osam decenija, nakon što su prve puške na Virpazaru najavile masovni ustanak širom Crne Gore, naša zemlja se ponovo vratila na svjetsku političku mapu sa koje je igrom velikih sila i uz bratsku krvomutnju bila izbrisana 1918, ne samo kao država već i kao geografski pojam", rekao je Đukanović, dodajući da bi mnoga mjesta u Crnoj Gori mogla biti domaćin proslave ovog velikog jubileja.

Tvrdi da su neutemeljena tumačenja da je Trinaestojulski ustanak bio spontani pokret crnogorskih patriota za koji je Komunistička partija Jugoslavije kasnije preuzela sve zasluge.

"Tačno je da učesnici ustanka nijesu bili samo komunisti i njihovi simpatizeri, već veliki broj politički neopredjeljenih ljudi koji su istanku pristupili iz moralnih i patriotskih razloga. Međutim, bez organizatorskog djelovanja crnogorskih komunista, 13. jul bi bio kao i drugi dani pod okupacijom", smatra Đukanović, dodajući da se ustanku pristupalo spontano, iako ustanak uopšte nije bio spontan.

Trinaestojulski ustanak nije bila reakcija na Petrovdanski sabor

Đukanović dodaje i da je jednako tako, bez ikakvog utemeljenja, tvrdnja da je Trinaestojulski ustanak bila reakcija na Petrovdanski sabor.

"Na kome su crnogorski kolaboranti, uz blagoslov nekih političara i tadašnjeg mitropolita crnogorskog-primorskog Joanikija, donijeli odluku o proglašenju nezavisne Crne Gore pod okupatorskim protektoratom", navodi Đukanović.

On ističe da su uzaludni takvi pokušaji revizije istorije u Crnoj Gori.

"Kojima se želi ideja crnogorske nezavisnosti predstaviti kao nepopularna među Crnogorcima i da se Trinaestojulski ustanak intepretira kao čin spontanog organizovanja naroda, a ne organizovana akcija crnogorskih komunista", tvrdi Đukanović, dodajući da je istina na sasvim suprotnoj strani.

Luča 13. jula mora da obasja vrijeme izazova

Đukanović je kazao da je na tekovinama antifašizma ponovo obnovljena Crna Gora i vraćeno njeno nacionalno ime.

"Luča 13. jula mora da obasja i novo vrijeme, vrijeme izazova, kada u Evropi i svijetu i kod nas, nažalost, diže glavu kleronacionalizam, ksenofobija, fašizam u novom obliku. Pod krinkom priče o pomirenju siju se laži, izjednačavaju se heroji i zločinci, negiraju se zločini počinjeni tobože u ime svoje nacije ili vjere, pokušava se zatrijeti istinska ideja slobode i antifašizma", smatra Đukanović.

Đukanović ističe da su ključni propagatori ideje neofašizma oni koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana i oni koji pokušavaju da povuku liniju moralne jednakosti između fašizma i antifašizma.

"Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori. To ne smijemo dozvoliti. Nema pomirenja s tim idejama. Crna Gora zna da cijeni svoju prošlost i zna da je njena budućnost evropska. Zato ćemo uvijek biti odlučno protiv novih oblika imperijalnih projekata i novog fašizma", istakao je Đukanović.

Đukanović upozorava da to neće doći samo.

"To moramo mi, naše generacije, tome ćemo morati da naučimo našu djecu, a oni svoju. Da bismo uspjeli treba da slijedimo hrabrost Save Kovačevića, odvažnost Rifata Burdžovića Trša, nepokolebljivost Đine Vrbice, ljubav za zemlju Gojka Kruške dok pjeva o majskoj zori, postojanost svih pet Danica, razložnost Stane Tomašević i uzvišeni prkos Ljuba Čupića dok se osmjehuje pred kuršumima domaćih izdajnika", rekao je Đukanović.

Referendum - istorijski podvig naše generacije

Đukanović podsjeća da se danas navršava i 143 godine od kako je na Berlinskom kongresu od strane velikih sila, potvrđena nezavisnost i međunarodno priznanje tadašnje Crne Gore, ali i godina u kojoj obilježavamo i deceniju i po nezavisnosti i međunarodnog priznanja savremene Crne Gore.

"U mozaiku slobodarske crnogorske istorije, od Tuđemila, Krusa i Martinića, Grahovca i Vučjeg dola, do Mojkovca i Božićnog ustanka, 13. jula 1878. i 13. jula 1941. i svih slavnih partizanskih bitaka, referendum 2006. pamtiće se kao istorijski podvig naše generacije, koja je pušku zamijenila olovkom i po prvi put na Balkanu stvorila državu mirnim, demokratskim putem", istakao je Đukanović.

Đukanović ističe da su ova tri istorijska znamenja jedinstveno prepletena u slavlju i čine simbol crnogorskog nerazrušivog nacionalnog ponosa i crnogorske državne postojanosti.

"To su neporecivi dokazi naše pripadnosti evropskom, civilizacijskom krugu", zaključio je Đukanović.

Hodžić: Crna Gora nikad nije žalila na subinu

Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić kazao je da Crna Gora nikad nije žalila na subinu, iako se za slobodu živjelo i najviše ginulo.

On je prisutne pozdravio u ime SUBNOR-a i Antifašista Crne Gore.

"Na 13. jul nemamo više prava o drugih, ali imamo veće obaveze. Ugled u crnogorskom društvu opravdavamo njegovanjem tekovina i vrijednosti NOB-a i revolucije. Ljubavi prema Crnoj Gori i njenoj neprestalnoj borbi za odbranu slobode", rekao je Hodžić.

Dok su se drugi borili za slobodu, ističe Hidžić, Crna Gora je nju branila.

"U Crnoj Gori se za slobodu živjelo i najviše ginulo, ali se Crna Gora nikad nije žalila na subinu", dodao je Hodžić.

Dodaje da je 13. jul bio pravi put na kojem su naši pripadnici svih naroda i narodnosti bili u jedinstvenom frontu i prvim borbenim redovima.

"To nam je zalog i nauk za sva vremena. Zato smo i danas jaki i bićemo to uvijek", zaključio je Hodžić.