ESTETSKA HIRURGIJA

Pod nož sve više idu i muškarci

Zastrašujući likovi žena nakon više plastičnih operacija postale su posljednjih godina senzacija u medijima i na društvenim mrežama. U želji da izgledaju mlađe, žene posežu za plastičnim operacijama. No, nerijetko u tome znaju i da pretjeraju.

Takvi primjeri u Crnoj Gori, srećom, su rijetkost i dovode do takozvane vulgarizacije estetske hirurgije, smatra hirurg Žarko Borović.

„Pogrešne su predrasude dijela javnosti koja estetsku hirurgiju poistovjećuje sa ogromnim usnama i gudima. To je pogrešno. Takvih slučajeva ima, naravno, i oni su često prisutni u medijima. Zbog tih estradnih zvijezda,  ljudi stiču pogrešnu predstavu o estetskoj hirurgiji. Takve stvari se ni u Crnoj Gori, ni u svijetu ne rade“, kaže Borović za portal RTCG.

Većina zahtjeva za korekciju je realna

On je rekao da više od 90 odsto pacijenata kod njega dolazi sa realnim estetskim problemom.  Oni, prema njegovim riječima, najčešće imaju realne zahtjeve i realna očekivanja. 

„Rijetko se javljaju oni koji žele da previše uvećaju usne, grudi i takvim zahtjevima se, u principu, ne izlazi u susret. Moj je cilj da neko ko se podvrgne estetskoj korekciji nakon toga izgleda potpuno prirodno, da neko ko ga od ranije ne poznaje ne može ni po čemu da primijeti da je bilo koji dio tijela korigovan“, kaže Borović.

Dešava se da jedna osoba dođe na više estetskih korekcija, međutim, Borović kaže to nije uvijek zavisnost, nego jednostavno,  ima osoba koje imaju više estetskih nedostataka.

„Kada osoba koja ima problem sa spuštenim kapcima, usnama i grudima, uradi jedan estetsku korekciju, vidi da to nije strašno i da je zadovoljna, ona odluči da uradi i ostalo“, navodi sagovornik.

Borović kaže da estetska hirurgija u Crnoj Gori više nije tabu tema. Pod nož plastičnih hirurga idu ne samo žene, već i muškarci.

Muškarci zahtjevniji od žena

„Do prije desetak godina pacijentkinje su stidljivo dolazile u ordinaciju plastičnog hirurga želeći da ih niko ne vidi, da niko ne zna kakvim su se operacijama podvrgle. U posljednje vrijeme takav stav se promijenio, tako da ogoman broj pacijenata, kako ženskih, tako i muških dolazi dolazi u ordinaciju ne obraćajući pažnju na diskreciju koja je, naravno, svakom zagarantovana“, kaže Borović i dodaje da većina želi da podijeli svoje iskustvo s drugima i čak da preporuči isto nekome ko ima sličan problem. 

On kaže da žene najčešće uvećavaju usne i grudi, koriguju kapke, rade tretmane lica botoksom, liposukciju.  S druge strane, muškarci najčešće žele korekciju kapaka, liposukciju stomaka, tretmane botoksom.

„Mogu vam reći da su muškarci čak zahtjevniji od žena. Više brinu o detaljima i nijansama“, kaže Borović.

Kada je riječ o cijenama, mnogi ne žale da za korekciju kapaka izdvoje oko 500 eura, usana oko 200 ili 300 eura.

„Estetske operacije su danas za veći dio stanovništva luksuz, ali ako neko ima kompleks zbog nekog dijela tijela, počev od ušiju do grudi, cijene kojim se rješavaju tog nedostatka nijesu visoke. Međutim, možemo reći da su cijene kod nas prihvatljivije nego na zapadu“, tvrdi Borović.

On kaže da su komplikacije rijetke, ali da se dešavaju.

„Svaka operacija, pa samim tim i estetska nosi neke rizike. Moguće komplikacije su veoma rijetke i nijesu razlog da pacijent  odustane", uvjerava Borović.

Kod hirurga idu oni koji žele promjene

Psihološkinja Maruška Drašković objašnjava da kod estetskog hirurga dolaze najčešće osobe koje žele promjenu u životu i koji žele da ostvare idealnu sliku sebe.

„Promjena predstavlja napredak. Neki ljudi znaju da se napredak postiže mijenjanjem sebe iznutra, dok većina misli da će se bolje osjećati ako mijenjaju fizički izgled. Tada se podvrgavaju estetkoj operaciji, misleći da će nakon toga biti zadovoljni i srećni. Međutim, najčešće se ne dobije taj efekat, jer je suština nezadovoljstvo sobom“, kaže psihološkinja za Portal RTCG.

Ona objašnjava zašto dolazi od pretjerivanja.

„Kada osoba ima unutrašnji problem, estetska korekcija je trenutno usreći, a onda se, nakon toga, javlja neko novo nezadovoljstvo, kao na primjer,  usne nijesu dobro urađene. Tako se javlja želja da nekim novim intervencijama i postoji opasnost da se pretjerivanjem postigne loš efekat. Velike promjene mogu da smanje nezadovoljstvo na duži period, ali to su rijetke situacije", kazala je Drašković.

Maša Mališić