JOVANOVIĆ

Za borbu protiv dezinformacija potrebna je i politička volja

Obrazovanje je jedini način da se društvo dugoročno izbori sa dezinformacijama, tim opasnim fenomenom koji nanosi ozbiljne štete svim zemljama, zaključeno je na panelu posvećenom borbi protiv dezinformacija, organizovanom u okviru jubilarnog desetog 2BS foruma, održanog 11. decembra.

Milan Jovanović, iz Digitalnog forenzičkog centra smatra da je za uspješnost borbe protiv lažnih vijesti u svim društvima ključno postojanje i političke volje i razumijevanja ključnih donosioca odluka o negativnim implikacijama tog fenomena.

"Nijedna fact-checking organizacija ne može sama da se izbori sa tako kompleksnom pojavom. Odogovor mora da bude multisektorski, odnosno da uključuje saradnju fact-checking organizacija, medija, ali i da bude na politčkoj agendi, ističe on.

Podsjećajući da dezinformacije postoje od kada i sam jezik, Jovanović je kazao da su, zahvaljujući tehnologiji, one došle u prvi plan i postale svakodnevna tema.

"Od amerčkih izbora 2016. koji se smatraju prekretnicom u pogledu globalnog uspona ovog fenomena, upotreba tehnologije je ta koja je državama, nedržavnim akterima i političarima omogućila da šire dezinformacije, miješaju se u interne stvari drugih zemlja, kreiraju političko mišljenje i izvlače korist za sebe", kazao je.

On podjeća da tehnologija sama po sebi nije loša, već je ono što mi od nje napravimo, bilo dobro ili loše.

Kao ilustrativan primjer Jovanović je naveo minule parlamentarne izbore u Crnoj Gori, kada je cijela država bila izložena organizovanoj kampanji i artiljeriji lažnih vijesti, prije svega, kako je kazao, iz Srbije i to u tolikoj mjeri da se posmatrač ne može oteti utisku da je Crna Gora bila na pragu građanskog rata. Slično je. kaže, bilo i kada je Crna Gora primljena u NATO.

"Vrijeme sadašnje pandemije samo je osnažilo teorije zavjere i generisalo mnoštvo nedoumica i krivih linija, a prijemčivost tih teorija za obične gradjane leži, prema njegovim riječima u tome što one i vijesti nude lake i prijemčive odgovore na kompleksna pitanja, poput aktuelne pandemije", zaključio je Jovanović.

Nikolas Jap iz Atlantskog savjeta Amerike kazao je, praveći paralelu između američkih izbora 2016. godine i ovogodišnjih, da su tokom ove kampanje lažne vijesti mnogo lakše otkrivane i da je proaktivni pristup fact-checking organizacija imao pozitivan rezultat.

“Međutim, prozivođači lažnih vijesti su i sami promijenili taktiku, prilagodili su se sadržaju, napuštajući najveće platforme i usmjerili sadržaj prema posebnim grupama, i u tom poslu su i dalje uspješne”, rekao je Jap.

On je ukazao da sada neke zemlje čak prave paktove kako da sakriju hakerske napade ili generišu lažne vijesti, dajući im autentičniji izgled, i u tom kontekstu pomenuo Rusiju i Iran.

Jap je, kao jedini uspješan način borbe sa lažnim vijestima naveo obrazovanje, ali i angažman cijelog društva.

Direktor istraživačko-analitičkog centra Evropske vrijednosti Jakub Janda ukazao je na mnogobrojne sličnosti između načina na koji Rusija i Kina upotrebljavaju lažne vijesti.

“Oni imaju istovjetne strateške ciljeve u Evropi, a to je da istisnu Sjedinjene Američke Države (SAD), da pokidaju transatlantske veze i ostvare svoj dominantan uticaj u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu”, rekao je Janda.

On smatra da, za razliku od agresivne Rusije koja koristi neke države kao posrednike, Kina ima tiši ali uporan i čvrst pristup.

“Ona kupuje politički uticaj, tako što nalazi političatre koji će, privučeni određenim benefitima, promovisati njen interes i širiti dezinfomacije koje ona želi”, naveo je Janda.

Prema njegovim riječima, ciljevi dezinformacija koje ta država plasira su da se skine krivica sa te zemlje za pandemiju koronavirusa, da se Kina pokaže kao spasilac koji pomaže dijeleći opremu i da se SAD prikaže kao sebična sila koja ne želi da priži ruku pomoći.

Janda je rekao da će Kina kažnjavati zemlje u Evropi koje pokušaju da isključe njene tehnološke gigante sa tendera za postavljanje 5G mreže, one koji imaju dobre odnose sa Tajvanom i da će na svaki način pokušati da skrene pažnju sa njenog kršenja ljudskih prava.

On je kazao da ga zabrinjava da, za razliku od SAD-a, Evropa nema odgovor na to.

“Izlgeda da Evropa nije zabrinuta, pa onda nema razloga da ni Kina ni Rusija mijenjaju svoje ponašanje”, zaključio je Janda.