[ TVCG, Objavila: J.B.Č. ]

MILJIĆ

Kroz 13. jul progovorilo nacionalno biće CG

Trinaesti jul 1941, ali i onaj davne 1878. predstavljali su snagu Crne Gore i pružali joj moć da opstane, kaže za Dnevnik književnik i publicista Marijan Miljić. Kroz Trinaestojulski ustanak progovorilo je, kaže, crnogorsko nacionalno i narodno biće riješeno da uzme sudbinu u svoje ruke.

U istoriji Crne Gore, 13. jul 1878. zauzima posebno mjesto. Mirovni ugovor potpisan tog dana na Berlinskom kongresu, definisao je njen međunarodni status, ovjerio državnu nezavisnost, utvrdio nove granice i značajno teritorijalno proširenje i postavio temelje buduće multikonfesionalne i građanske države. 

Crnogorski književnik i publicista Marijan Miljić u izjavi za Dnevnik podsjeća.

"Tim kongresom kojim je predsjedavao njemački kancelar Bizmark, nekako iako je bio strog bio nam je s ruke da se uveže prijedlozi. Crnoj Gori je tada samo potvrđena nezavisnost za razliku od Srbije, Rumunije kojima je tek tada nezavisnost priznata. Tako da je ušla među 30 država u svijetu i postala važan činilac u međunarodnom pravu i međunarodnim odnosima", kazao je Miljić.

Četiri decenije kasnije, odlukama Podgoričke skupštine 1918, Crna Gora, 27. međunarodno priznata država, izbisana je sa političke mape svijeta. Njeno ime zaplamsalo je ponovo u mraku porobljene Evrope 13. jula 1941. prvim organizovanim opštenarodnim ustankom protiv fašizma.

"Trinaestojulski ustanak je jedna zaista složena pojava, fenomen na koji su obraćali pažnju mnogi naučnici prilikom izučavanja. Recimo Sartr, on je rekao da je to, jedan od najsjajnijih momenata u istoriji Drugog svjetskog rata, jer je bilo uzorno da se jedan tako mali narod pobuni protiv jedne moćne imperije, odnosno sila, tog trojnog pakta Njemačke, Italije, Japana itd", kazao je Miljić.

Tokom četvorogodišnjeg narodnooslobodilačkog rata, kako kaže, Crna Gora nanovo je počinjala i borbu za obnovu državnog i nacionalnog identiteta. I taj dan predstavlja snagu naše države, jer je iznjedrio 21. maj 2006.

"Kroz Trinaestojulski ustanak progovorili su vjekovi crnogorske istorije, progovorilo je crnogorsko nacionalno i narodno biće, progovorile su sve bitke do tada crnogorske, sva pokoljenja i naraštaji kroz masovni odziv naroda i riješenost naroda da uzme sudbinu u svoje ruke", dodao je Miljić.

U Kolašinu je 13. jula 1944. svečano proslavljen dan ustanka, a dan kasnije, na osnovu prava na samoopredjeljenje, konstituisana najviša zakonodavna vlast - crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja. Punu državnost Crna Gora obnovila je na majskom referendumu 2006, a dvije godine ranije za Dan državnosti poglasila 13. jul, datum koji sublimira njeno istorijsko pamćenje, slobodarski duh i državnu postojanost. I zato ne može Crna Gora nikada da propadne. Može da ima probleme, ali snaga oba jula i iz 1941. i davne 1878. - čini da opstaje", zaključuje publicista Miljić.

"Za Crnu Goru treba se uvijek boriti, uvijek i iznova. Crna Gora, ipak, je vječna i to je pakazala kroz svoju istoriju", zaključio je Miljić.

Nataša Mitrović, TVCG