[ Objavio: I. P. ]

BOGDANOVIĆ

Ispunićemo dug prema dinastiji Petrović

Dug prema dinastiji Petrović Njegoš neće biti vraćen sve dok ostaci njenih preostalih članova ne budu počivali u Crnoj Gori, poručio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Bogdanović je to poručio na otvaranju izložbe "Povratak kralja", autora Rajka Papovića, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Fotografije prate cjelokupan tok prenošenja ostataka kralja Nikole od San Rema do Cetinja. 

"Viševjekovna priča o dinastiji Petrović Njegoš, dio je srži crnogorske istorije i identiteta. Stotinu godina unazad, počeo je proces nasilnog urušavanja tog identiteta i njegove negacije. Ali, i u najtežim danima – on je očuvan. Zato, naša je obaveza da danas, u mnogo povoljnijim vremenima, kada smo ispravili mnoge istorijske nepravde, učinimo sve kako bi crnogorski identitet bio osnažen – a prije svega, kako nijedna priča iz tog opsega ne bi ostala neispričana i nedovršena", rekao je Bogdanović.

Teško je, kaže ministar, graditi današnjicu na zamagljenoj prošlosti, "uz dugove potomcima onih bez kojih naša istorija i naš identitet u svojoj suštini ne bi imali tako izražene pojmove slobode i junaštva".

"Zato je naš zadatak i da, uz snažnu volju, završimo započeto. Da ispunimo dug prema našoj slavnoj dinastiji. Stoga smo, u saradnji sa princom Nikolom, pokrenuli inicijativu za prenošenje ostataka članova naše kraljevske dinastije koji još čekaju na svoj vječni podlovćenski smiraj. I sasvim sam siguran da ćemo u predstojećem vremenu tu obavezu ispuniti i da će kraljevi sinovi Danilo, Mirko i Petar i njegov unuk Mihailo počivati na Cetinju. Tek kada odužimo taj dug, moći ćemo da govorimo o punoj istorijskoj i moralnoj odgovornosti, o odavanju dužnog poštovanja dinastiji Petrović Njegoš. Formirajući koordinacioni odbor koji će se baviti tim pitanjem, Država i sve njene institucije već su iskazale riješenost da to učine, a time i posvećenost u očuvanju identitetskih vrijednosti svoje države i spremnost na ispunjenje zadatka koji je pred generacijama Crnogoraca čekao jedan čitav vijek", kazao je on.

Motivi predstavljeni na izložbi bude posebnu emociju, a ta emocija, kako je rekao, iznad svega, proističe iz vremena prošlog.

"Iz naše istorije, koja bilježi i događaje što se mogu posmatrati iskliznućem iz regularnog i prirodnog razvoja nacionalne samobitnosti jednog naroda. Jedan od takvih događaja, svakako, istorija je zabilježila 1918. godine, i to kao primjer nasilno narušenog razvoja jedne države, sve do njenog ukidanja. Baš taj događaj u opšteistorijskim okvirima ima posebnu težinu – naročito ukoliko u obzir uzmemo cijenu koju je crnogorski narod platio stvarajući državu. Takve se istorijske anomalije mogu ispraviti, i to onda kada je očuvan identitetski supstrat i biće naroda – što je na primjeru Crne Gore i potvrđeno. I danas, kada smo obnovljenu državu uobličili pravno i institucionalno, dužni smo i da ispunimo istorijsku obavezu koja se tiče ispravljanja svih nepravdi nastalih kao posljedica gubljenja države. Večeras smo ovdje kako bismo se prisjetili istorijskog čina Crne Gore, koja je svog kralja, nakon 68 godina, vratila prostoru kojem pripada. Sa njim su se tada u domovinu vratile i kraljica Milena i princeze Vjera i Ksenija. Taj civilizacijski i etički čin ostaće zabilježen u našoj istoriji kao jedan od važnih događaja koji će motivisati i proces obnove crnogorske državnosti", rekao je on.

Na izložbi je predstavljena 101 fotografija, a ispred porodice Petrović Njegoš prisutne je pozdravio princ Nikola, koji se prisjetio događaja kojem je posvećena izložba "Povratak kralja".

"Nijesam očekivao da ću ikada iskusiti takve emocije kao tokom tih dana, kada se dešavao taj nevjerovatni prenos, te tokom ceremonije koja ga je zaokružila. Bio sam pod utiskom ushićenja muškaraca i ženakoji su se gurali dok je povorka prolazila, kako u Italiji, tako i u Crnoj Gori. Pored izvrsnog protokolarnog segmenta, njihovo je ushićenje putovanju četiri kovčega davalo epsku i vanvremensku dimenziju. Ipak, najdublje su me dirnule scene u Crnoj Gori, dolazak u Bar, srceparajuće pojanje koje je dočekalo kovčege na Njegušima, masa ljudi na cetinjskim ulicama, po krovovima kuća ili na drveću dok su kovčezi prolazili. Prvi put sam tada imao taj topli osjećaj da jedan narod može da bude velika porodica. Da ja pripadam toj porodici i da je taj sakriveni dio mene upravo izlazio na površinu tokom tih nezaboravnih dana. Nekako su ta četiri kovčega bila pokretač kolektivnog preporoda koji je skrenuo tok mog života i smjer koji je do tada imao, ali i sudbinu Crne Gore i Crnogoraca. Zapravo, kako se osvrnem unazad, tako ostajem uvjeren da bi se Crnogorci, da nije bilo tog događaja koji je oživio u crnogorskim srcima nostalgiju i gordost prema njihovoj istoriji, upustili u krvave sukobe koji su okončali jugoslovensku eru", rekao je on.

Autor izložbe, Rajko Papović, rođen je 1954. godine u Nikšiću. Majstor umjetničke fotografije, inače zaposlen u Televiziji Crne Gore, tokom dosadašnjeg rada izlagao je na brojnim grupnim izložbama u državi i inostranstvu – počev od Podgorice i Nikšića, preko Beograda, Novog Sada, Sarajeva, Prištine, Mostara, Splita, Zagreba, Ljubljane, Maribora i Sofije, sve do Praga, Budimpešte, Milana, Livorna, Marseja i Barselone.

Izložba „Povratak kralja“ njegova je četvrta samostalna, a za svoj rad do sada je dobio niz priznanja i nagrada.