MALE HIDROELEKTRANE

Korist za građane ili koncesionare?

Tema emisije "Okvir" RTCG večeras su ekonomski i ekološki efekti izgradnje mini hidroelektrana u Crnoj Gori.

Predstavnica Udruženja koncesionara malih hidroelektrana, Anja Čvorović, kazala je da je cilj tog udruženja da se razbije negativna slika koja se u jednom dijelu javnosti pojavila oko opravdanosti ulaska u gradnju takvih objekata. Otpor stanovništva je, kako navodi, jedan od najvećih problema sa kojim se koncesionari susrijeću.

"Mi to apsolutno razumijemo i nije cilj koncesionara da ugroze životnu sredinu na bilo koji način, niti da rade protivno zakonu, standardima i propisima, već da u svakom konkretnom slučaju ispoštujemo sve zakonske procedure i udruženje neće podržati ni jednog člana koji ne bude na takav način postupao u realizaciji ovih projekata", poručila je Čvorović.

Ona podsjeća da je obaveza koncesionara da, nakon izgradnje male hodroelktrane, istu vrati državi bez naknade, nakon 30 godina i to potpuno obnovljenu.

"Važno je reći da je za, trenutno 12 izgrađenih malih hidroelektrana, vrijednost investicionih ulaganja više od 42 miliona eura. Ukoliko uzmemo podatak da je zaključeno 59 koncesionih ugovora, možemo doći do toga da je investicija na strani koncesinara preko 200 miliona eura samo u izgradni hidroelektrana koje se vraćaju državi. Sama revitalizacija, odnosno obnavljanje hidroelektrane vrijedi još nekih 30 do 40 odsto investicione vrijednosti, tako da je to još nekih 40 do 60 miliona eura dodatnih ulaganja", tvrdi Čvorović.  

Ona kaže da male hidroelektrane nijesu izum Crne Gore, već bogatih evropskih zemalja, koje su ih izgradile i po više hiljada na svojoj teritoriji.

Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Dejan Milovac, ocijenio je da Vlada i dalje koncesionarima omogućava da grade male hidroelektrane.

"Iza toga se ne krije energetska nezavisnot Crne Gore, ne krije se ni namjera da se smanji uvoz, smanji cijena struje. Tu postoji isključivo profitni interes malih koncesionara. Ovdje govorimo o nečemu što je klasični efekat zarobljene države", tvrdi Milovac. On kaže da, iako direktive EU predviđaju jasne benefite za lokalnu zajednicu, toga nema.

"Umjesto toga, imamo organizovane proteste građana koji nijesu zadovoljni time što se dešava na terenu", navodi Milovac. On navodi svako domaćinstvo u Crnoj Gori na prosječni mjesečni račun od 40 eura, daje 2 eura kao naknadu za koncesionare malih hidroelektrana.

"Projekcija je da ćemo godišnje plaćati preko 26 miliona eura", kazao je Milovac.

Milija Čabarkapa, ispred NOV Green Home, kazao je da su brojni protesti gotovo na svim rijekama na kojima su planirane izgradnje malih hidroelektrana, a do čega je dovelo neodrživo planiranje.

"Mogu slobodno reči da država nije u prethodnom periodu uložila mnogo napora da obezbijedi održivo planiranje, a sve iz razloga da kada su dodjeljivane prve koncesije nije bilo neophodnih podloga. Ti mislim na vodoprivredne osnove. Moraju se usvojiti strategije i planovi upravljanja vodama, vodni katastar, vodni informacioni sistem. U trenutku izdavanja koncesija nijedna od ovih vodoprivrednih osnova nije postojala i to je napravilo veliki problem", ocijenio je Čabarkapa. 

Dodaje da je izgradnja 59 minihidroelektrana planirana na više od 30 vodotokova i ukoliko se sve izgrade, kako kaže, doći će do trajnih devastacija tih rijeka. 

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine, Emil Redžepagić, ocijenio je da se izgradnja mini hidroelektrana može negativno odraziti na biljni i životinjski svijet, vode, šume. Kaže i da razumije nezavodovljstvo mještana sjevera, gdje su izgrađene i planirane nove mini hidroelektrane. 

"Do danas je izdata 31 ekološka saglasnost za mini hidroelektrane, a još četiri su u proceduri. Od toga su dvije na Bukovici i dvije u Plavu, na Đuričkoj rijeci", kazao je Redžepagić.

Do sada je u Crnoj Gori izgrađeno12 od planiranih 59 mini hidroelektrana.

Pozivu da učestvuju u emisiji, kako je saopšteno, nijesu se odazvali predstavnici ministarstva ekonomije.