Mina; B.V.

TOKOM IZBORA

Jasno definisati tijelo za praćenje medija

Crna Gora je, kada je u pitanju regulacija, značajno ispred zemalja Zapadnog Balkana, a jedan od ključnih načina za njeno unaprjeđenje je da se jasno definiše tijelo koje će pratiti i regulisati medijsko praćenje izborne kampanje, ocijenjeno je na današnjem skupu u Podgorici.

Na skupu je predstavljena studija „Političko oglašavanje i medijska kampanja u toku izbornog perioda“, koju je OEBS uradio na zahtjev Agencije za elektronske medije (AEM).

Pomoćnica direktora AEM-a, Jadranka Vojvodić, kazala je da su u Agenciji svjesni da je inplementacija medijskog i izbornog zakonodavstva parametar i mjera demokratskog razvoja društva.

Vojvodić je kazala da zakoni koji regulišu te oblasti sadrže set rješenja na neka osnovna pitanja koja definišu poziciju i ulogu medija u izbornom procesu.

„Ipak, već u nekoliko navrata, nakon izbornih ciklusa, dobijamo preporuke usmjerene na poboljšanje stanja u ovoj oblasti“, dodala je ona.

Kako je navela, Studija sadrži preporuke i korisne informacije koje bi trebalo da doprinesu unaprjeđenju stanja u toj oblasti, i implementaciji preporuka koje je Crna Gora dobila nakon prošlogodišnjih izbora.

Vojvodić je naglasila da mediji imaju višestruko značajnu ulogu u društvu, a posebno u vezi sa izborima.

„Osim što su kanal za informisanje javnosti, oni su i sredstvo za iznošenje mišljenja javnosti o pitanjima od javnog interesa. Oni su neko ko treba da doprinese kako participaciji glasača, tako i njihovoj edukaciji u vezi sa ostvarivanjem njihovih demokratskih prava, uključujući set prava u vezi sa izborima“, navela je Vojvodić.

Prema njenim riječima, jako je važno imati u vidu ulogu „psa čuvara“ kada su mediji u pitanju, koja se ostvaruje prvenstveno izradom i objavljivanjem analiza, i omogućavanjem vođenja diskusija o predlozima i stavovima političkih partija i njihovim kampanjama.

„Kada se radi o izborima, mediji treba da omoguće informisanje javnosti o efikasnosti, dostignućima ili neuspjesima, bilo vlade, bilo političkih kandidata“, kazala je Vojvodić.

Kako je navela, politička komunikacija uopšte, a posebno prije i u toku izbora, je nešto što je povezano sa ostvarivanjem seta vrlo osjetljivih i važnih prava.

To su, precizirala je Vojvodić, pravo na slobodu izražavanja medija, pravo na slobodu izraživanja političkih partija, odnosno kandidata, sloboda informisanja građana, pravo na privatni život i zaštitu dostojanstva i ugleda kandidata, i pravo na ispravku i odgovor.

„Na ostvarivanje ovih prava u značajnoj mjeri utiče različit stepen regulacije, sa kojim se suočavaju štampani, elektronski i onlajn mediji. Zbog toga oni imaju i različitu ulogu i obaveze u ovom procesu“, naglasila je Vojvodić.

Ona je kazala da se elektronski mediji suočavaju sa izuzetno velikim stepenom regulacije, dok su, sa druge strane, onlajn mediji tek donekle regulisani i, u najboljem slučaju, ostavljeni eventualno nekom stepenu samoregulacije.

„Sve izraženije sumnje i zabrinutost zbog negativnog uticaja onlajn medija i društvenih mreža na političke procese opravdavaju pitanje da li se neki standardi, koji se tradicionalno vezuju prvenstveno za elektronske ili štampane medije, mogu primijeniti i na onlajn medije“, rekla je Vojvodić.

Ona je istakla da se, ako se pogleda set osnovnih evropskih standarda koji se odnose na pozicija medija u izborima, može zaključiti da postoji niz pitanja koja se moraju regulisati, i na neki način pomiriti nekad suprotstavljene interese medija, političkih partija i kandidata i glasača.

„Važan mehanizam za ostvarivanje ovog cilja su različita tijela koja bi trebalo da imaju zakonom jasno definisane nadležnosti i obaveze, tako da se tačno zna šta je to što oni rade u oblasti monitoringa, intervencije u smislu prevencije kršenja, i ako dođe do kršenja – šta onda“, navela je Vojvodić, dodajući da je među tim tijelima i AEM.

Kako je naglasila, jasno propisane njihove pozicije, uloge i obaveze, način rada i odlučivanja u značajnoj mjeri mogu da obezbijede fer, izbalansirano i nepristrasno predstavljanje političkih partija i kandidata.

Vojvodić je podsjetila da se u preporukama OEBS-a nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora prva odnosi na formiranje proaktivnog, nezavisnog tijela koje bi bilo ovlašćeno da odlučuje po žalbama i da preduzima brze i efikasne mjere.

„Druga preporuka odnosi se na potrebu zakonskog definisanja političkog oglašavanja, a treća na rad javnih emitera i potrebu da oni aktivnije prate kampanje na nepristrasan i profesionalan način, a ne samo da se oslanjaju na već gotove materijale učesnika u procesu“, dodala je ona.

Autor Studije, Davor Glavaš, kazao je da je Crna Gora, kada je u pitanje regulacija, značajno ispred zemalja Zapadnog Balkana, što ne znači da nepa prostora za njeno unaprjeđenje.

„Jedan od ključnih načina je da se definiše koje je to tijelo koje će pratiti i regulisati medijsko praćenje izborne kampanje, i da se zakonom reguliše da se tom tijelu daju odgovarajuća ovlašćenja, ne samo kada je u pitanju praćenje, nego i sankcionisanje nedozvoljenih i neetičkih elemenata“, istakao je Glavaš.

Prema njegovim riječima, takvo tijelo trenutno u Crnoj Gori ne postiji, a postoji nekoliko modela da se ono uspostavi.

„Moguće je da to bude novouspostavljeno tijelo, kojem će se dati ingerencije praćenja predizborne kampanje, ali i da se daju dodatne ingerencije već postojećem regulatoru“, kazao je Glavaš.

Kako je pojasnio, moguće je i da se kompletna regulacija prepusti tijelima koja se bave samoregulacijom, ali to podrazumijeva visoku odgovornost medija i visoko povjerenje.

Glavaš je pojasnio da uspostavljanje novog tijela ima prednost u tome što se može krenuti od početka i precizirati ovlažćenja koja bi mu se mogla dati, ali je, kako je naveo, s druge strane potrebno vrijeme da to tijelo zaživi i stekne određenu reputaciju u medijskom prostoru.

„Druga varijanta je mnogo bolja – da se postojećem tijelu daju dodatna ovlašćenja, kako bi se moglo aktivnije uključiti u regulaciju. U ovom slučaju, postoji AEM koji ima svoju tradiciju, prepoznatljivost, i koji je prihvaćen i prihvatljiv u medijskom prostoru“, kazao je Glavaš.

On je istakao da je potpuno neprihvatljivo da AEM ima ovlašćenja da izriče upozorenja, ali ne i kazne.

„Ako se regulacija medijskog praćenja izborne kampanje svede samo na to da se apeluje na svijest i savjest urednika, novinara i izdavača – to je važno, ali nije dovoljno dok ne postoje određene sankcije“, kazao je Glavaš.

Te sankcije, dodao je on, mogu biti novčane, ali i u obliku privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije i licence za emitovanje.