Mina [ Objavio: O.Z. ]

OMBUDSMAN OCIJENIO

Položaj OSI u CG nezadovoljavajući

Položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori nije zadovoljavajući, imajući u vidu posljedice lišenja poslovne sposobnosti punoljetnih osoba sa invaliditetom i ukupno stanje ljudskih prava, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori ne postoje potpune evidencije o lišenju poslovne sposobnosti punoljetnih osoba i produženju roditeljskog stranja nad djecom koja stiču punoljetstvo.

"Prema dostupnim podacima tokom 2015. godine, sudovi su lišili poslovne sposobnosti 167 osoba, a najčešće zbog duševnih oboljenja i invaliditeta. Iz ovih podataka se ne može vidjeti koliko se slučajeva odnosi na potpuno, a koliko na djelimično lišenje poslovne sposobnosti", kazao je Baković na okruglom stolu pod nazivom Poslovna sposobnost i starateljstvo

Kako je kazao, osobe sa invaliditetom su poslednjih godina postale „vidljivije“ u društvu i neki pozitivni pomaci su napravljeni u pravcu poboljšanja njihovog sveukupnog položaja.

Prema riječima Bakovića, pitanje lišavanja poslovne sposobnosti osoba sa invaliditetom predstavlja važan korak u realizaciji ljudskih prava.

Kako je naveo, lišavanje poslovne sposobnosti predstavlja gubljenje svih građanskih i političkih prava uopšte.

Baković je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom i time preuzela međunarodnu obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa Konvencijom i praksom nacionalnih institucija u skladu sa standardima Konvencije.

Kako je rekao, postoje dvije vrste sposobnosti koje se razlikuju – pravna i poslovna sposobnost.

"Pravna sposobnost je šira, označava sposobnost da jedna osoba bude nosilac prava i obaveza. Ova sposobnost se stiče rođenjem, a gasi se smrću i ne postoji način na koji bi mogla da se ograniči ili oduzme", naveo je Baković.

On je pojasnio da poslovna sposobnost označava sposobnost samostalnog odlučivanja o pravima i obavezama, odnosno, sposobnost da sopstvenim izjavama volje preuzimamo određena prava, prihvatamo određene obaveze, ulazimo u različite pravne odnose.

Ta sposobnost se, po pravilu, stiče punoljetstvom.

"Odluka kojom se nekome oduzima poslovna sposobnost ima dalekosežne pravne, društvene i psihičke posledice. Osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost se dovodi u sličan položaj koji se u starom Rimu zvao „građanska smrt“", kazao je Baković, dodajući da ona
više ne može da donosi odluke u svoje ime, već će neko drugi odlučivati za nju, na bazi pretpostavke da staratelj zna šta je u najboljem interesu te osobe.

"Osobe lišene poslovne sposobnosti gube većinu imovinskih prava, osim kada su u pitanju stvari manje vrijednosti – upravo ovdje se otvara mogućnost, a u praksi se često i dešava, da dođe do zloupotreba imovine osoba koje su pod starateljstvom", rekao je Baković.

On je dodao da se važeća zakonska rješenja o poslovnoj sposobnosti i starateljstvu uglavnom temelje na medicinskom modelu invalidnosti.

"Ovaj model je prevaziđen, a međunarodno pravo i standardi zasnivaju se na socijalnom modelu, prema kome “invalidnost” proističe, prije svega iz propusta društvene sredine da se prilagodi potrebama i težnjama ljudi sa invaliditetom, a ne iz nesposobnosti ljudi sa invaliditetom da se prilagode okruženju", kazao je Baković.

Prema njegovim riječima, osobe sa invaliditetom jesu u stanju da se same o sebi staraju, a ukoliko postoje životne situacije u kojima im je potrebna podrška – država je u obavezi da im podršku obezbijedi.

"Osobe koje su lišavaju poslovne sposobnosti stavljaju se pod starateljstvo, to znači da neko drugi donosi odluke umjesto njih. Posledice lišenja poslovne sposobnosti veoma su ozbiljne, kompleksne i dalekosežne, a kao što sam rekao, lišenjem poslovne sposobnosti osoba ne može da donosi odluke u svoje ime, nema mogućnost da bira gdje želi da živi i sa kim, ne može da raspolaže svojom imovinom, ne može da sklopi brak, odluči o rađanju, gubi pravo glasa", kazao je Baković.

Rekao je da se treba voditi načelom zaštite dostojanstva i ličnog integriteta jedne od najranjivijih grupa građana koja usled bolesti nije u mogućnosti samostalno zastupati svoja prava, interese i dobrobit, već im je potrebna pomoć i podrška šire društvene zajednice i sistema.

"Zato se treba zalagati da ove osobe dobiju podršku ili pomoć da mogu što više i bolje odlučivati o sebi. Imati podršku znači da ti neko pomaže i daje savjete da bi donio što bolje odluke", poručio je Baković

Mekluni: Prilagoditi pravni okvir

Stalna predstavnica UNDP-a, Fiona Mekluni, podsjetila je da je jedno od najvažnijih pitanja ljudskih prava da učestvuju u društvenom životu, da donose odluke o svojim životima i da uživaju u poslovnoj sposobnosti kao i svi drugi.

Ona je navela da je pretpostavka poslovne sposobnosti koju svi odrasli ljudi stiču punoljetstvom treba da važi i za osobe sa inavliditeom (OSI).

"Zbog toga crnogorsko društvo treba da obezbijedi podršku koja će omogućiti osobama sa intelektualnom invaliditetom da sami donese odluke i da se unaprijede njihovi kapaciteti da ih donose", ocijenila je Mekluni.

Ona je istakla da je nažalost to realnost za stotine najugroženijih crnogorskih građana koji imaju intelektualni ili psiho-socijalni invaliditet i koji su stavljeni pod starateljstvom.

Mekluni je apelovala na sve predstavnike pravosuđa i zakonodavstva, predstavnike socijalnih cenatra, odnosno organa starateljstva, nevladine organizacije, resorna ministarstva, ustanove za smještaj OSI i na duge da se prilagodi pravni okvir i aktuelna praksa kako bi se ukinulo trajno lišavanje poslovne sposobnosti.

"Da se poboljša institut starateljstva i praćenje njegovog sprovođenja i obezbijede odgovarajući servisi podrške za one koji su lišeni poslovne sposobnosti", naglasila je Mekluni, pojašnjavajući da je to nepohono spovesti kako bi OSI mogle da uživaju u svojim ljudskim pravima i da žive produktivnim životom.