- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
22. 02. 2017.
13:13 >> 12:48
3
AMNESTY INTERNATIONAL
Loši uslovi za izbjeglice u CG
Izbjeglice u Crnoj Gori i dalje žive u lošim uslovima, bez pristupa osnovnim uslugama, a novinari i dalje dobijaju prijetnje, navodi se u godišnjem izvještaju organizacije Amnesti internešnal (Amnesty International).
U izvještaju za 2016. godinu, u dijelu o Crnoj Gori, navodi se da su parlamentarni izbori u oktobru prošle godine utvrdili vladavinu vladajuće koalicije na čelu sa Milom Đukanovićem, a da su nezavisni posmatrači prijavili nepravilnosti na desetinama biračkih mjesta.
Novinari su, kako piše u izvještaju, nastavili da dobijaju prijetnje, a medijske prostorije su povremeno napadane.
“Ministar unutrašnjih poslova najavio je u junu izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje bi tretirale kazne za napade na novinare. Nacrt nije podnijet do kraja godine”, kazali su iz AI.
U izvještaju se pominje i suđenje Jovu Martinoviću, istraživačkom novinaru koji je u pritvoru od oktobra 2015. godine.
“On je optužen da je umiješan u kriminalnu mrežu koju je istraživao. Organizacije za ljudska prava i udruženja novinara izrazila su zabrinutost da su optužbe motivisane njegovim istraživačkim radom”, dodaje se u dokumentu AI.
Kad su u pitanju izbjeglice, u izvještaju piše da je više od 1.600 osoba koje su izbjegle u Crnu Goru tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji ostalo bez trajnog rješenja.
“Oni su nastavili da žive u uslovima ispod standarda, u kampovima bez pristupa programima sveobuhvatne integracije. Izbjeglice, od kojih su većina Romi iz Srbije/Kosova, nijesu dobile adekvatnu podršku da dobiju formalni međunarodni status zaštite, državljanstvo ili stalno pravo boravka. Ovo ih sprječava da imaju pristup osnovnim uslugama, uključujući zdravstvenu zaštitu i mogućnosti zapošljavanja”, navedeno je u izvještaju.
Dodaje se i da vlasti nijesu uspjele da omoguće pristup pravdi i obeštećenje za žrtve.
“Sudbina 61 osobe, koje se i dalje vode kao nestale nakon oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji 1991-1999, nije ispitana”, navedeno je u izvještaju IA.
Kako se kaže, Vlada je u septembru potpisala dodatni Protokol uz Konvenciju Savjeta Evrope o sprječavanju terorizma, kako bi se pozabavila pitanjem “stranih terorističkih boraca”.
U dijelu o pravima LGBT osoba, podsjeća se da su u maju dvije LGBT organizacije pokrenule slučaj pred upravnim sudom protiv Ministarstva unutrašnjih poslova “zato što nijesu garantovalo pravo na slobodno i mirno okupljanje, dozvolivši policiji da zabrani Povorku ponosa u Nikšiću, drugom najvećem gradu, tri puta uzastopno”.
Kako se dodaje, početna žalba organizacija je odbijena od Ministarstva, u junu je sud odbacio tvrdnje podnosilaca predstavke, a organizacije su se okrenule Ustavnom sudu tražeći ustavno mišljenje.
Iz AI navode i da vlasti nijesu postupile po preporukama Komiteta UN za prisilne nestanke, da obuhvate nestanak kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakonu.
Iz AI je ocijenjeno da je 2016. za milione ljudi bila godina bijede i straha, budući da su vlade i naoružane grupe zloupotrebile ljudska prava na više načina.
“Veliki broj ljudi nastavili su da bježe od sukoba i represije u mnogim djelovima svijeta. Među ostalim preovlađujućim pitanjima, ovaj izvještaj dokumentuje nastavak torture i lošeg postupanja, izostanak podrške seksualnih i reproduktivnih prava i kulturu nekažnjivosti zločina iz prošlosti”, kaže se u izvještaju AI.
Коментари3
Остави коментар