Objavila: M.M.Lj.

BAKOVIĆ PORUČIO

Nasilje nad djecom rješavati na višem nivou

Vršnjačko nasilje i nasilje nad djecom predstavlja društveni problem u Crnoj Gori koji zahtjeva rešavanje na višem, a ne samo na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković.

On je danas organizovao konferenciju „Reci NE nasilju“ povodom 20.novembra- Međunarodnog dana djeteta - Dana donošenja UN Konvencije o pravima djeteta.

Zaštitnik je svoj djeci čestitao njihov Dan, navodeći da se nasilje nad djecom ničim ne može opravdati.

On je podsjetio da je u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta nasilje definisano kao „svi oblici fizičkog i mentalnog nasilja, povređivanja i zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili ekspalatacije, uključujući i seksualno zlostavljanje“.

“Nasilje nad djetetom u bilo kom obliku pokazuje djetetu da je nasilje prihvatljivo i time se održava ciklus nasilja. Važno je naglasiti da je djeci žrtvama potrebno pružiti efektivnu mogućnost da govore o svojim iskustvima i uključujući  ih u najvećoj mogućoj mjeri u formiranje reakcije na nasilje koje su pretpljela, ne samo zbog njihovog najboljeg interesa, već zato što to može doprinijeti shvatanju posledica nasilja nad djecom”, ukazao je Baković.

 On je podsjetio da Institucija posebnju pažnju poklanja prevenciji i zaštiti prava djeteta u ostvarivanju svog mandata i kroz svoje redovne aktivnosti.

“Na osnovu našeg rada sa djecom i njihovog obraćanja evidentno je da je problem nasilja nad djecom prisutan u crnogorskom društvu, a posebno vršnjačkog nasilja i nasilja u školama. Bez obzira na razlog porasta pritužbi koje se odnose na ovu pojavu, vršnjačko nasilje i nasilje nad djecom  predstavlja društveni problem koji zahtjeva rešavanje na višem, a ne samo na nivou vaspitno-obrazovne ustanove“, kazao je Zaštitnik.

On smatra da  adekvatnog odgovora na vršnjačko nasilje ne može biti bez uključivanja stručnih saradnika i to socijalnog radnika, koji je spona između škole i porodice, psihologa i specijalnog pedagoga, koji će preduzimati preventivne mjere i tretirati ponašanje djece kako ne bi došlo do nasilnih situacija

“Mišljenja smo da usko specijalizovani stručnjaci treba da budu kontinuirano uključeni u praćenje ponašanja djece, prepoznavanje djece u riziku i preventivno djelovanje,  a ne kroz angažovanje od slučaja do slučaja”, zaključio je on.

Na nasilje se ne smije odgovarati ćutanjem

Postoji mnogo oblika nasilja, a ni na jedno od njih ne smije se reagovati ćutanjem, poručila su djeca - Zlatni savjetnici Ombudsmana, navodeći da oni vjeruju da se dobrom edukacijom i prevencijom, kao i združenom akcijom čitavog sistema može stati na kraj toj negativnoj pojavi.

Ivona, najmlađa zlatna savjetnica, kazala je da i njena generacija zna da prepozna nasilje.

“Mislim da bi djeca morala u svom okruženju imati osobe u koje imaju povjerenja: razrednu, nastavnika, pedagoga, psihologa..ili bilo koga kome se mogu obratizti za pomoć”. Ona je na osnovu ankete koju je sprovela sa drugarima primijetila i da nekada nastavnici djecu nazivaju pogrdnim imenima što djeca rijetko prijavljuju, ali doživljavaju kao vid psihičkog nasilja.

Marko je razgovarao sa 30 učenika, navodeći da je gotovo svako od njih prisustvovao ili osjetio na svojoj koži nasilje. On je ukazao da su djeca koja vrše nasilje uglavnom starija, nevaspitana i ona koja potiču iz problematičnih porodica.

Zamjenica Zaštitnika za oblast prava djeteta Snežana Mijušković kazala je da je početak rješavanja problema upravo svjesnost da problem postoji. Ona je podsjetila da je u izlaganju djece istaknuta potreba povezivanja različitih struktura društva i stalna edukacija stručnjaka koji pomažu djeci, navodeći da je uloga roditelja i porodice i njihova saradnja sa institucijama od neprovjenjive važnosti.