Biljana Rovčanin, TVCG

VISOKOŠKOLCI NA ZZZCG

Najteže do posla sa najtraženijim zanimanjima

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje iz godine u godinu čeka sve više visokoškolaca. Do posla se, međutim, najteže dolazi sa zanimanjima koja su i najtraženija. Pomoćnik direktora ZZZCG, Goran Bubanja, ističe da od 45 hiljada trenutno nezaposlenih, čak 23 odsto ima diplomu.

"To je oko 100 hiljada i 400 visokoškolaca. Ako uporedimo broj visokoškolaca na današnji dan u odnosu na isti period predhodne godine, možemo da vidimo da je taj broj povećan za 9,5 odsto", kazao je Bubanja za TVCG.

I odnos ponude i tražnje na tržištu rada u posljednjih nekoliko godina nije se bitno mijenjao. Paradoksalno ili ne, do posla se najteže dolazi sa onim zanimanjima koja su i najtraženija.

"To su prije svega vaspitači i nastavnici humanitarnih djelatnosti, menadžeri i organizatori, i ekonomisti i pravnici. Ove četiri grupe zanimanja se baziraju na oko 55 odsto ponude na tržištu rada. Upravo su tražnja na tržištu rada najveća za zanimanja iz ovih grupa zanimanja", istakao je Bubanja.

Zašto visokoškolci brže dolaze do diplome nego do posla, i kako će taj problem država riješiti u Ministarstvu prosvjete nijesmo mogli dobiti odgovor.

A, zbog čega veliki broj ekonomista i menadžera čeka na posao, dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović objašnjava velikom konkurencijom Fakulteta u našoj državi.

Na čak 10 njih školuju se ekonomisti i menadžeri, a tu je kaže Milović i veliki broj diploma koje se stuču u državama regiona.

"Tako da u kordinaciji kao jedna regionalna inicijativa moramo da utvrdimo koji će to biti nivoi nostrifikacije samih diploma i kvalifikacija koje će se priznavati", kaže Milović.

Na drugoj strani, kada je u pitanju upisna politika na Ekonomskom fakultetu, od prije dvije godine počelo se sa smanjenjem broja upisanih kandidata na osnovnim i primjenjenim studijama menadžemnta.

"U prilog tome u naredne dvije godine doći do pada broja onih koji će diplomirati na Ekonomskom fakultetu", pojašnjava Milović.

No, promjene upisne politike, usklađivanje studijskih programa sa potrebama tržišta i uvođenje praktičnog rada tokom studija, tvrde naši sagovornici, ne mogu povećati zapošljivost visokoškolaca ako nemamo jaku privredu i nove insvesticije, koje će obezbijediti otvaranje novih radnih mjesta.