MATICA UPOZORAVA

Počinje "dubaizacija" obale Morače

Planiranom izgradnjom visoke poslovne kule u neposrednoj blizini hotela Podgorica otpočinje opasna "dubaizacija" obala Morače i narušavanje ambijenta i samog hotela Podgorica koji je skladno uklopljen u pejzaž, navodi se u reagovanju Matice crnogorske.

Matica crnogorska je, kako navode, zahvalna studentima arhitekture i Fejsbuk grupi "Kana" što su skrenuli pažnju javnosti na opasnost da se pored hotela Podgorica na obali Morače izgradi stakleni neboder kao poslovni objekat.

"Hotel Podgorica, najbolje djelo arhitektice Kane Radević je odavno postao jedno od kultnih mjesta grada, jednako poštovan od stručne i laičke javnosti. Kana je ovaj objekat projektovala sa najvišom dozom poštovanja ambijenta i materijala, maštovito i suptilno; zato je i reperezentativni primjer arhitekture druge polovine dvadesetog vijeka i kulturno dobro neprolazne vrijednosti", navodi se u reagovanju.

Matica je, kako stoji u saopštenju, svjesna da se grad razvija i da treba graditi nove i moderne objekte, ali upozorava da se gradnjom bez vizije i bez poštovanja već izgrađenog može izgubiti duša grada i stvoriti urbanistički haos kao "spomenik" doba tranzicije.

"Planiranom izgradnjom visoke poslovne kule u neposrednoj blizini hotela Podgorica otpočinje opasna "dubaizacija" obala Morače i narušavanje ambijenta i samog hotela Podgorica koji je skladno uklopljen u pejzaž. Matica crnogorska je u svom programu Crna Gora na evropskom putu konstatovala da Crna Gora nije do danas pokazala adekvatnu brigu o svom kulturnom nasljeđu i skreće pažnju na propuste u procesu donošenja odluka o gradnji. U ovom kao i mnogim drugi slučajevima stihijne gradnje i udovoljavanju trenutnih interesa investitora, nije vođena potrebna javna rasprava. U tome najviše odgovornosti snose arhitekti i urbanisti koji se nedovoljno zalažu za profesionalne standarde u procesu izgradnje DUP, a opštinska administracija što formalizuje javnu raspravu, tako da reagovanja građana uslijede kad je već kasno", navode u reagovanju.

Matica crnogorska reaguje i zbog toga što je Svetlana Kana Radević kao potpredsjednica Matice crnogorske devedesetih godina aktivno sudjelovala u antiratnom pokretu i borbi za očuvanje crnogorskog identiteta i dostojanstva.

"Njeno shvatanje zaštite prostora ušlo je u dokumenta Matice u čijem Programu stoji: Neophodno je spriječiti tekuću devastaciju kulturnog nasljeđa, i, šire uzevši, kulturnog pejzaža, kao posljedicu nekontrolisanog i neadekvatnog urbanističkog i uopšte prostornog razvoja", stoji u reagovanju Matice.

Očito je da se kulturno nasljeđe crnogorskome društvu i dalje posmatra više kao kočnica razvoja a manje kao resurs.

"Tako se, zbog neusklađenosti politike zaštite nasljeđa sa strategijama društveno-ekonomskog razvoja, nemilosrdno devastiraju i oni slojevi nasljeđa koji nijesu, ali i oni koji jesu zaštićeni", zaključuje se u saopštenju Matice crnogorske.