Jovović: Kultura kao ključ samospoznaje i opstanka naroda

Istraživanjem osobenog kulturnog i nacionalnog identiteta, po kojem se razlikujemo od drugih, a naročito susjednih nacija i njihovih država, Matica crnogorska želi doprinijeti unutrašnjem integrisanju crnogorskog naroda, saopštio je predsjednik Ivan Jovović.

Šesnaesta Skupština Matice crnogorske kojom je predsjedavao predsjednik Ivan Jovović, održana je juče u Podgorici.

Na dnevnom redu su bili izvještaji o radu Matice crnogorske između dvije Skupštine, izvještaji Nadzornog odbora i Suda časti, kao i imenovanje Luke Lagatora za člana Nadzornog odbora.
Izvještaj o radu Matice crnogorske podnio je generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović. Prema njegovim riječima, redovno održavanje Skupštine je pokazatelj institucionalne zrelosti i ozbiljnosti ukupnog rada i djelovanja ove institucije.

“Matica crnogorska od osnivanja 1993. godine u prilikama teške društvene krize, nasrtanja na crnogorski nacionalni i kulturni identitet, manjinske narode i građanske vrijednosti, svoju misiju kontinuirano ostvaruje u složenim društveno-političkim i ekonomskim prilikama. Očekivanja da će nakon Zakona o Matici crnogorskoj iz 2008. godine biti stvoreni optimalni uslovi za rad i finansijsku stabilnost koji bi omogućili njen strateški planirani razvoj nijesu bila ispunjena”, istakao je Ivanović.

On je predstavio prisutnima aktivnosti koje su realizovane u dvogodišnjem periodu a koje su objedinjene u Godišnjaku 2022/2024. Dodao je i da se djelovanje Matice crnogorske odvijalo kroz raznolike programske segmente: promocije, tribine, predavanja, izložbe, obilježavanje jubileja, naučne skupove, autorske večeri, nadmetanja, akcijama za crnogorske škole, kontinuiranom distribucijom izdanja za biblioteke itd.

“Njih smo planirali, osmislili i prilagodili različitim ciljevima i uzrastima, uzimajući u obzir da je pored ozbiljnih istraživačkih i naučnih projekata, neophodno popularnijim sadržajima doprijeti do široke javnosti a posebno animirati najmlađe i omladinu. Imali smo konačno i mogućnosti da se više posvetimo saradnji s crnogorskim iseljenicima i da za njih, počev od susjednih zemalja, na čemu posebno insistiramo, do zajednica Crnogoraca u Latinskoj Americi pripremimo i realizujemo konkretne sadržaje. Imali smo i intenzivnu međunarodnu saradnju s reprezentativnim institucijama kulture evropskih zemalja. Realizovani programi su uvijek bili na tragu emancipacije nacionalnih i građanskih vrijednosti, crnogorskog duhovnog, kulturnog i jezičkog identiteta”, rekao je Ivanović.

Tokom dvogodišnjeg perioda održana su ukupno 92 programa i objavljemo je 37 izdanja među kojima i 8 brojeva časopisa „Matica“.

“Objavljivanjem zimskog broja za 2024. godinu došli smo do jubilarnog stotog broja za proteklih 25 godina izlaženja. Za Maticu crnogorsku ali i crnogorsku kulturnu javnost ovo je značajan jubilej i u Crnoj Gori rijedak kontinuitet. Urednik svih stotinu brojeva „Matice“ bio je Marko Špadijer.
Naslovi na koje je Matica posebno ponosna u proteklom periodu su najprije dvotomna monografija makedonskog profesora Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ kao i četiri antologije crnogorske narodne književnosti koje su priredili montenegristi braća Radoje i Danilo Radojević, a Matica crnogorska objavila u proteklih nekoliko mjeseci, po prvi put nakon njihovog pojavljivanja početkom sedamdesetih godina XX vijeka u čuvenoj ediciji Luča“, kazao je on.

Antologije crnogorskih narodnih legendi, bajki, basni i priča naslovljenih: „Vilina gora“, „Vatra samotvora“, „Kad je sve zborilo“ i „Potopno vrijeme“ u izdanju Matice prvi put se objavljene uz korišćenje crnogorskog alfabeta s 32 slova, tako da je, kako je naveo, ovim izdanjima konačno prezentovana autentičnost crnogorskog govora i naracija narodnih pripovjedača.

“Zasnivanjem edicije „Crnogorska narodna književnost“ smo željeli da još jednom ukažemo na značaj crnogorskog jezika, vođeni mišlju Erika Hobsbauma da je jezik najtemeljniji izraz nacionalnog duha”, objasnio je Ivanović.

Tokom izvještajnog perida Matica crnogorska je u deset navrata istakla javna saopštenja, jedan apel i pismo podrške, reagujući tako na aktuelne društvene i političke prilike, ugrožavanje građanskih sloboda, napada na intelektualce i visokoškolske obrazovne institucije crnogorskog predznaka.

Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović se osvrnuo i na premise od kojih polaze prilikom osmišljavanja i planiranja sadržaja, izdavačkih i ostalih projekata ističući kao najvažniju da je Matica crnogorska „nastala kao kulturni pokret sa zadatkom da budi, osvješćuje i snaži crnogorsku nacionalnu samosvijest.“

“ Istraživanjem našeg osobenog kulturnog i nacionalnog identiteta, po kojem se razlikujemo od drugih, a naročito susjednih nacija i njihovih država, želimo doprinijeti unutrašnjem integrisanju crnogorskog naroda. Stoga je i naš zadatak da iznova otkrivamo i rekonstruišemo život u svakom periodu nacionalne istorije, da uspostavljamo veze između različitih perioda naše prošlosti, da afirmišemo kontinuitet crnogorske državnosti i nacije, crnogorsku kulturu i jezik, građanski i multikonfesionalni karatker crnogorskog društva. U Matici crnogorskoj zbog svega navedenog kulturu, najšire gledano, doživljavamo kao najozbiljniju stvar, onu kojom se izgrađuje pojedinac ali i društvo. Ona je ključ opstanka, razvoja i samospoznaje jednog naroda”, istakao je Ivanović.

Osim Matice crnogorske koja se u svoja dva Programa („Crna Gora pred izazovima budućnosti“ i „Crna Gora na evropskom putu“) bavi definisanjem nacionalnih interesa, malo koja crnogorska institucija ozbiljno promišlja ovo, za svaki narod i državu, suštinsko pitanje, istakao je Ivanović.

“Zbog toga i danas, u trećoj deceniji XXI vijeka, kao kolektiv ostajemo bez njihovog jasnog određenja. A bez jasnih nacionalnih interesa nije moguće imati nacionalni program i ideologiju, a još manje strategiju. Zbog ovakvih stavova je Matica crnogorska organizacija čija se društvena, identitetska i politička misao danas više nego ikad razlikuje od vizure bilo koje relevantne političke snage procrnogorskog predznaka. Naše insistiranje na nacionalnoj strategiji proizilazi iz stava da smo uvjereni da se budućnost ne dočekuje već da se budućnost izgrađuje. Narod koji se ne trudi i nije u stanju da razumije uslove svojeg opstanka i razvoja teško da se može nadati bilo čemu dobrom. Za početak bi bilo blagotvorno makar da se suočimo sa sobom i pokušamo vratiti istinitost, najprije kao intersubjektivnu a zatim kolektivnu i političku vrijednost”, zaključio je Ivanović.

U raspravi povodom izvještaja su, pored ostalih govorili Radovan Radonjić, Ilija Despotović, Jasmina Nikčević, Marijan Mašo Miljić, ...

Skupština je završena prezentacijom nove, osavremenjene i višestruko funkcionalne veb-stranice Matice crnogorske koju je prisutnima predstavila Jelena Orlandić Medojević, članica kolektiva Matice crnogorske.