PRAVOSLAVNI SLAVE

Danas je Vaskrs, Hristos Voskrese

Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs, najveći hrišćanski praznik. Trećeg dana od kada je raspet, Isus Hrist je vaskrsao iz mrtvih, pobijedio je smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.

 Za vrijeme vaskršnjih praznika pravoslavni vjernici se pozdravljaju riječima: „Hristos Voskrese“, na šta se odgovara riječima: „Vaistinu Voskrese“.

Prema odlukama Nikejskog sabora, koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti prve nedjelje punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe.

Inače, Vaskrs je pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana, odnosno najranije od 4. aprila do najkasnije 8. maja.

Prema crkvenim učenjima Isus Hristos je razapet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.

Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedjelja je mali Vaskrs. Ovaj praznik spada u pokretne praznike, i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedelju posle punog meseca, koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, ali nikad ne prije.

U cijelom hrišćanskom svijetu ovaj praznik vezan je običaj darivanja jajima, koja su simbol obnavljanja prirode i života. Kao što badnjak, goreći na ognjištu, daje posebnu čar Božićnoj noći, tako i Vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji su darovani.