Tufik Softić

Berane: Traže restauraciju Rizvan-begove kule

Zidine stare Rizvan-begove kule u najstarijem dijelu Berana, naselju Hareme, još uvijek odolijevaju limskim vjetrovima, koji lagano otkidaju kamen po kaman sa ove prelijepe građevine, ali je iz godine u godinu u sve lošijem stanju.

A ova znamenita građevina nije to zaslužila. Na njoj je broj 14 nedavno stavljen i vjerovatno da ima vlasnika, ali bi bilo elementarno korektno da se uđe u hronologiju katastarskih promjena vlasništva na građevinom koja bi morala biti sačuvana kao rijedak trag islamske arhitekture u Beranama.

O njoj se sada niko ne stara. Samuje i još uvijek krije tajne o velikoj ljubavi njenog prvog vlasnika Rizvan bega prema ljepotici Albini.

Rizvan beg je ostao upamćen kao čuveni turski kajmakan, odnosno civilni upravnik nekoga od turskih vezira. Ostala je i sasvim pouzdana priča da je Rizvan beg bio francuski đak, odnosno da je na Sorboni završio arhitekturu.

U Limsku dolinu je doveden da projektuje grad, koji je zahvaljujući njegovom zapadnoevropskom obrazovanju, umjesto uskih sokaka, dobio široke ulice, skoro kao bulevare, kao malo koji drugi grad na sjeveru Crne Gore.

Tako i turistička tabla u glavnoj ulici u ovom gradu danas podsjeća na to da je potpuno neuobičajenoa za osmanlijsko gradsko uređenje, ta ulica u Beranama prava i široka.

 „Projektovao ju je, po ugledu na evropske metropole, Rizvan beg, čuveni arhitekta i pariski đak. Berane je tako dobilo najprostraniju i najširu ulicu među tadašnjim turskim gradskim naseobinama na ovom dijelu Balkana“, piše na turističkoj tabli.

A Rizvan beg je crtajući, odnosno projektujući ulice i podižući sebi spomenik za života, uporedo gradio svoje kameno zdanje koje odolijeva zubu vremena. U njemu je od očiju naočitih Beranaca krio svoju ljepoticu Albinu.

Njihova ljubav je ostala u priči koja je prešla u legendu, i o tome kako ga je lijepa Alba prevarila sa nekim od sluga. Hroničari bilježe da je potom bila dugo zatvorena u ovoj kuli, sve do nekog trenutka dok nije iskoristila priliku kada su je izveli u šetnju, da se očajna baci u Lim, sa visoke litice. To mjesto i taj vir kojeg više nema, do tada se zvao Zelenika.

Neki hroničari su zapisali kako se o porijeklu lijepe Albe interesovao čak i turski profesor istorije i etnolog dr Erdat Jurdaz.

On je ispod svog rukopisa, dopisao da je moguće da je Alba bila i Alma, jer ga je na tu pomisao navela priča koju je neki asker, preživjevši ratove i vrativši se u postojbinu, ispričao svom ocu.

Do profesora je, kako kažu, priča o Albini stigla preko njegove tetke Emre, koja je bila prijateljica sa askerovom unukom Lejlom.

“Alba i Alma, što bi u prevodu značilo bijelo i jabuka, imena su koja su Rizvan-begovoj ljubi pristajala, jer je po predanju, bila  u licu bijela kao snijeg, a  po obrazima rumena kao jabuka” – piše u hronikama Berana.

Albin kraj ima u drugu verziju, po kojoj se Rizvan beg, čim je do njega došla vijest o preljubi, vratio u Berane i pogubio vrtlara, dok se Alba iz revolta bacila u rijeku. Navodno je Rizvan beg poslije toga otišao iz grada, i za njegovu dalju sudbinu se malo toga zna.

Tako je vir Zelenika dobio i drugi naziv, Albin vir. Staroberanci su ga tako zvali, i zovu i danas to mjesto, mada je ćudljiva planisnka rijeka, mijenjajući tok, ispunila kamenjem taj skoro nepregledno duboki vir. To je ono mjesto neposredno pored današnjeg hotela Berane.

Obližnja Rizvan-begova kula je odavno  u ruševinama. Ostaci odolijevaju nebrizi i vremenskim nepogodama.

Rekonstruisana i sačuvana, sa tablom na njoj, ova kula sigurno bi danas predstavljala blistavo orijentalno kulturno nasleđe, i sasvim sigurno turističku vrijednost.

Ne samo u svjetlu priče o zatočenoj lijepoj Albi, već o njenom stvarnom vlasniku, prvom urbanisti Berana, Rizvan begu. Vrijeme je da se ta priča pokrene. Ko to treba da uradi, pitanje je?

S obzirom da predstavlja rijedat ostatak islamske kulture u Beranama, možda bi upravo Islamska zajednica Crne Gore i Medžlis u ovom gradu trebali da naprave neki prvi korak. Možda baš danas, na prvi dan Kurban Bajrama.

Nakon toga sigurno ne bi nedostajalo finansijskih sredstava da se ako treba i otkupi od sadašnjih vlasnika i restaurira, jer ovakva kakva je nikom ne valja. Šta vrijedi broj 14 na njoj, kada je u takvom stanju.