- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
04. 05. 2025. 11:17 >> 16:33
Predsednički izbori u Rumuniji - drugi pokušaj
Izbori održani 2024. su poništeni zbog navoda o mešanju Rusije u kampanju.

Birališta su jutros u 7 sati otvorena u Rumuniji, gde se održavaju predsednički izbori, koji se ponavljaju posle poništenja izbora prošle godine, što je zemlju, članicu EU i NATO, uvelo u najtežu političku krizu u poslednjih nekoliko decenija.
U trci za naslednika predsednika Klausa Johanisa je 11 kandidata, a ako niko od njih ne osvoji apsolutnu većinu glasova, drugi krug izbora biće održan 18. maja.
Birališta će biti zatvorena u 21 sat. Do 10 sati po lokalnom vremenu glasalo je oko 10 odsto birača, prema Centralnoj izbornoj komisiji, a 425.000 glasova došlo je od glasača iz inostranstva.
Đorđe Simion, krajnje desni evroskeptik, vodi prema istraživanjima javnog mnjenja uoči prvog kruga glasanja, pet meseci nakon što je Ustavni sud poništio predsedničke izbore posle tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu onlajn kampanju u korist desničarskog populiste Kalina Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
- Tiktokeri optuženi za izazivanje izbornog skandala u Rumuniji
- Konačna odluka: Kalin Đorđesku ne može da učestvuje na ponovljenim predsedničkim izborima u Rumuniji
- Istraga o navodnom mešanju u predsedničke izbore u Rumuniji i sajber-napadima iz Rusije
U februaru je potpredsednik SAD Džej Di Vens oštro kritikovao rumunske vlasti zbog te odluke, što je šokiralo politički establišment, koji se oslanja na dobre odnose sa Sjedinjenim Državama.
Uprkos tome, Đorđeskuu je bilo zabranjeno da učestvuje u ponovljenim izborima.
Prema anketama krajnje desničarski Đorđe Simion će ući u drugi krug, verovatno protiv gradonačelnika Bukurešta Nikuzora Dana, ili kandidata vladajuće koalicije Krina Antoneskua.
Simion se pojavio danas na glasačkom mestu u glavnom gradu Bukureštu uz Kalina Đorđeskua.
"Mi smo ovde sa samo jednom misijom, povratak ustavnog poretka, povratak demokratije. Nemam drugog cilja nego prvo mesto za rumunski narod", rekao je Simion.
Đorđesku je nazvao ponovljene izbore "prevarom onih čija je jedina državna politika varanje", ali je rekao da je došao da "ukaže na snagu demokratije, snagu glasanja koji zastrašuje sistem".
Posle glasanja danas Nikuzor Dan, 55-ogodišnji matematičar i bivši antikorupcioni aktivista koji je 2016. osnovao partiju Spasiti Rumuniju (USR) i koji zastupa pro-EU politiku rekao je da je glasao "za nadu za novi početak za Rumuniju.
"Glasao sam sa realizmom jer Rumunija prolazi kroz teško vreme", rekao je Dan.
Centrista Antonesku, 65, koji se tokom kampanje zalagao za zadržavanje prozapadne orijentacije Rumunije rekao je jutros da je glasao za "ujedinjenu Rumuniju, jaku Rumuniju, dostojanstvenu Rumuniju".
Nepoverenje u vlasi ostaje rasprosstranjeno, posebno među onima koji su prošle godine glasali za Đorđeskua, što je dosta veliki broj birača koje je Simion nastojao da privuče.
Izbori su trenutak raskršća za Rumuniju koja nastoji da povrati svoju demokratiju i zadrži svoje geopolitičke saveze, koji su postali nategnuti od fijaska poništavanja izbora.
Novi predsednik će naslediti Klausa Johanisa, predsednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine. Johanisu je drugi mandat produžen pošto je Ustavni sud poništio predsedničke izbore, ali je on u februaru ipak podneo ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u EU, zbog čega Rumuniji preti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, piše Rojters.
Naredni predsednik će se suočiti i sa ekonomskim posledicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu. Verovatno će nastojati i da poboljša odnose sa Vašingtonom nakon što su članovi Trampove administracije kritikovali poništavanje prošlogodišnjih izbora.
