M.V.

Kako se glasalo u Nikšiću i Novom: Od preletača do opozicionog bojkota

Predstojeći lokalni izbori u Herceg Novom i Nikšiću prilika su da se podsjetimo političkih događaja u tim opštinama i ranijih izbornih procesa koji su često bili vrlo zanimljivi sa ponekad neočekivanim obrtima. Bilo je tu i prelijetanja i koalicionih većina koje nijesu bile iste one kao one na državnom nivou, ali Nikšić će ostati posebno važan zbog opozicionog bojkota koji je 2017. donio skoro jednopartijske izbore. Ali krenimo redom.

Ovi izbori u Nikšiću biće šesti od obnove crnogorske nezavisnosti.

Međutim, u vrijeme zajedničke države, u Nikšiću 2002. je došla na vlast koalicija opozicionih stranaka - Socijalistička narodna partija, Narodna stranka, Srpska narodna stranka i Liberalni savez Crne Gore.

Kada su u pitanju rezultati tih izbora, savez SNP-NS-SNS dobio je 41,73 odsto, a DPS-SDP 46,01 odsto. LSCG je imao 7,02 odsto.

Kako je 2005. došlo do raskola u LSCG i ta stranka zvanično prestala da postoji to je izazvalo vanredne lokalne izbore.

A te 2005. godine, koalicija DPS-SDP sa 46,7 odsto glasova osvojila je 21 mandat i mogla je da formira većinu. SNP je imala 24,4 odsto glasova i 11 mandata, a SNS 10,7 odsto i četiri mandata.

Pošto je u LSCG tada već došlo do podjele, Liberalna partija imala je 4,9 odsto glasova i dva odbornička mjesta, a LSCG 3,5 procenata i jedan mandat. Iznad cenzusa su još bili Srpska radikalna stranka i Narodna stranka sa po jednim mandatom.

Inače te 2005. predsjednici opština birani su neposredno i na tim izborima Nebojša Radojičić iz DPS-a pobijedio je Božidara Milovića iz SNP-a.

U međuvremenu je održan referendum o državnopravnom statusu Crne Gore, ali to nije imalo efekta na funckionisanje lokalne uprave koja je trajala u punom mandatu.

Novi lokalni izbori održani su 2009. godine. Na tim izborima je kolalicija DPS-SDP uzela 24 mandata. U lokalni parlament su ušli i SNP, NSD, PzP, Savez NSS-DSS i lista Liberalne partije i Demokratskog centra.

Mandat te lokalne vlasti trajao je do 2012. godine kada su održani novi izbori. U to vrijeme se desila velika promjena, jer je DPS izgubio vlast, ali opozicija nije uspjela da je formira, jer je jedan odbornik tada Pozitivne Crne Gore uskratio podršku dogovoru pa je DPS ostao na vlasti. U pitanju je bio odbornik Drago Đurović.

Te godine, na lokalnim izborima u Nikšiću održanim 14. oktobra, većinu su osvojile opozicione partije, ali Demokratski front, Pozitivna Crna Gora i Socijalistička narodna partija, ipak nijesu uspjele da se dogovore o formiranju vlasti. DPS i SDP su osvojili 20 mandata, dok je opozicija imala 21 mandat.

Pozitivna je na početku pregovora predložila platformu o principima djelovanja buduće većine koju SNP i DF tada nijesu u prvim reakcijama podržali. Nakon dugih i iscrpnih pregovora, odbornica Pozitivne Vera Miljanić je podnijela ostavku i istupila iz članstva, a na njeno mjesto došao je Drago Đurović.

Potom je Đurović odbio da podrži dogovor opozicije, čime je ona izgubila većinu. Iz opozicije su ga optužili za političku korupciju i zatražili tužilačku istragu. Đurović se nije predomislio, nego je čak i javno glasao za kandidata DPS-a čime je ta stranka ostala na vlasti u Nikšiću. Bio je to jedan od najupečatljivijih momenata novije nikšićke političke istorije.

Ta nova većina, međutim, nije dugo trajala, jer su održani novi izbori 2013. godine. Na tim izborima koalicija predvođena DPS-om učvrstila je vlast, a nikada se nije saznalo da li je u postupanju Đurovića bilo elemenata političke korupcije, jer je opozicija sumnjala u volju tužilaštva da taj slučaj ispita do kraja.

Na martovskim izborima 2013. godine pravo glasa imalo je 57.349 birača.

Koalicija "Za evropski Nikšić" je osvojila 20.367 glasova ili 23 odbornička mandata, Demokratski front 12.243 ili 13 mandata, SNP 3.382 glasa ili 3 mandata, a Pozitivna Crna Gora 2.613 glasova odnosno dva mandata. Cenzus je bio 1.180 glasova, a nijesu ga prešle tri partije i to Narodna stranka sa 560 glasova, Otadžbinska srpska stranka sa 65 glasova, i Stranka srpskih radikala 98.

Nova većina je funckionisala u punom mandatu, pa su novi izbori održani 2017. godine. Oni će ostati zapisani u analima crnogorske političke scene, jer su to bili prvi izbori na kojima su učestvovale samo dvije stranke vladajuće koalicije. Opozicija je bojkotovala te izbore i pozvala građane da ne izlaze.

Do odluke opozicije o bojkotu je došlo posljednjeg dana predaje izbornih lista, kada je Specijalno tužilaštvo najavilo hapšenje lidera tada opozicionog Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i uputilo zahtjev Skupštini Crne Gore za skidanje njihovog imuniteta. Specijalno tužilaštvo sumnjičilo je Mandića i Kneževića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije u slučaju "državni udar", što su oni negirali. Sve stranke opozicije su se solidarisale sa Demokratskim frontom i odbile da učestvuju na izborima u Nikšiću.

Naknadno je Vrhovni državni tužilac dao obavezno uputstvo Specijalnom tužiocu da ne određuje pritvor Mandiću i Kneževiću, ali je rok za predaju izbornih lista prošao. Opozicija je zahtijevala da se odloži izborni proces u Nikšiću, ali nijedna institucija nije pristala na prekid izbornog procesa.

Do izbora su vladajuće partije, učesnice izbora, pozivale građane Nikšića da se masovno odazovu na birališta. Istovremeno opozicija je pozivala građane Nikšića da bojkotuju nelegitimne izbore.

Na izbore je izašlo 26.322 građana, odnosno 45% upisanih. DPS je osvojio 21.104 glasa, SD 2.324, što je manje od broja nevažećih glasova kojih je bilo 2.894. Na osnovu toga, opozicija je tvrdila da su izbori nelegitimni, ali je vlast, ipak, formirana.

Na izborima u martu 2021. godine u Nikšiću, DPS je izgubio vlast. Pobijedile su stranke Demokratskog fronta i Demokrate.

Inače je Demokratska partija socijalista tada bila pod rukovodstvom Mila Đukanovića, koji je rođen u Nikšiću.

Obje strane optuživale su se za zloupotrebe, podmćivanje birača i strano miješanje, ali rezultat je proglašen i primjedbi nije bilo.

Nakon izbora 2021. za predsjednika Opštine izabran je Marko Kovačević iz Demokratskog fronta, dok je Nemanja Vuković (Demokrate) postao šef lokalnog parlamenta.

Šta će reći Nikšićani na narednim izborima, saznaćemo 13. aprila.

Na nedjeljnim izborima u Nikšiću učestvuje 10 lista, dok pravo glasa ima 57.589 građana.

Izborne procese u Herceg Novom karakterisale su pobjede partija koje su se prije 2006. godine zalagale za zajedničku državu.

Na lokalnim izborima 2000. godine, koalicija predvođena SNP-om osvojila je 19 mandata, dok je savez predvođen DPS-om dobio 14 mandata. Dva mandata osvojio je Liberalni savez Crne Gore. 

Vlast se nije promijenila ni na izborima 2004. godine kada je koalicija predvođena SNP-om "Zajedno za Herceg Novi - Naš grad" osvojila 15 mandata. Savez DPS-SDP osvojio je 11 mandata, a Narodna stranka tri mandata. 

Nekoliko lista je tada, takođe, prešlo cenzus, ali vlast predvođena SNP-om nije se mijenjala.

Prvi izbori nakon referenduma održani su 2008. godine. Opet je bila najjača SNP, tada sa 12 mandata, dok je DPS osvojio 11 mandata. Srpska lista tada je osvojila pet mandata. Cenzus su prešli i PzP, SDP, DCB i DSJ. Gradonačelnik je bio Dejan Mandić.

Vlast je trajala puni mandat, pa su novi izbori održani 2012. godine. Na tim izborima DPS je dobio najviše mandata i to 14. SNP je dobio 12 mandata, NSD tri mandata, SDP dva, PzP dva, "Novska lista - I to čista" jedan mandat i Srpska koalicija jedan mandat. Formirana je nova većina, predvođena SNP i NSD. 

Međutim, nova vlast nije trajala zbog krize u funkcionisanju lokalne samouprave. Pritom je došlo i podjele u SNP-u, jer su tu stranku napustila četiri odbornika.

Zato su vanredni izbori održani 14. decembra 2014. Na tim izborima pojavila se politička grupacija Izbor, koju je predvodio tamošnji biznismen Dušan Radović - Krušo. Ta lista dobila je devet mandata i bila je druga po snazi. DPS je dobio 13 mandata, a koalicija predvođena SNP i NSD osam mandata. Novska lista je dobila dva mandata, kao i SDP. Vlast je formirana nakon dogovora DPS-a i grupacije Izbor. Međutim, to je imalo ograničeni rok trajanja. Bivša vlast, a nova opozicija, optužila je Radovića za tajne dogovore sa nekim tajkunima bliskim DPS-u, pa čak i poslovne veze sa sada pokojnim nikšićkim biznismenom Branislavom Mićunovićem. Radović je sve te optužbe odbacio i rekao da na njegovo mišljenje i odluke ne utiče bilo ko, kao i da je slobodan čovjek i donosi sam svoje odluke.

Vlast, međutim, nije dugo trajala. Izbor je raskinuo koaliciju krajem 2016. i tako se došlo do vanrednih izbora koji su održani u maju 2017. godine. Nakon tih izbora, formirana je nova većina u kojoj nije bilo mjesta za DPS. Lista DPS-a dobila je 12 mandata, Demokrate devet, DF četiri, Novska lista tri, SNP dva mandata, a SD, SDP i Građanska lista "Za Herceg Novi - Mišo Škobalj" po jedan mandat. Za novog predsjednika opštine izabran je Stevan Katić iz Demokrata, koji je i danas na toj funkciji.

Vlast je trajala puni mandat i novi izbori održani su 9. maja 2021. godine. Na tim izborima nije bilo većih promjena. Lista Demokrata predvođena Katićem osvojila je 10 mandata, koalicija oko DPS-a osam mandata, Za budućnost Herceg Novog i Boke sedam, Novska lista sedam, Lista "Crno na bijelo - Dritan Abazović" dva i "Pravi Novi - Marko Milačić" jedan mandat.

A ko će voditi Herceg Novi u naredne četiri godine saznaćemo u nedjelju.