Mi.M.

Međunarodni dan: Psorijaza pogađa i cijele porodice

Pravovremena dijagnoza i adekvatno liječenje psorijaze značajno poboljšavaju kvalitet života oboljelih i smanjuju rizik od komplikacija. Psihički stres se smatra jednim od najčešćih okidača za nastanak bolesti, ali i za njena pogoršanja. Međunarodni dan psorijaze ove godine u Crnoj Gori se obilježava pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“. Akcenat je na činjenici da psorijaza ne pogađa samo pojedinca, već i cijelu porodicu, koja dijeli emocionalne, socijalne I finansijske izazove života sa ovom bolešću.

To je povodom Međunarodnog dana borbe protiv psorijaze koji se obilježava svake godine 29. oktobra u razgovoru za Portal RTCG rekla dr sc.med Ana Popović, specijalista dermatovenerologije, uži specijalista onkologije.

Psorijaza je hronična upalna bolest kože koja nastaje kao rezultat međudjelovanja genetske predispozicije i faktora iz spoljašnje sredine, kaže dr Popović.

Iako postoji više gena povezanih s njenim nastankom, doktorka kaže da se bolest najčešće razvija tek kada na tu genetsku osnovu djeluju određeni „okidači“.

"Među najčešćim faktorima koji mogu izazvati ili pogoršati psorijazu su infekcije (posebno streptokokne kod djece i mladih, te HIV infekcija), psihički stres, hormonalni disbalans i fizičke povrede kože. Određeni ljekovi, poput litijuma, interferona, beta-blokatora i nekih antimalarika, takođe mogu doprinijeti razvoju bolesti", ističe dr Popović.

Pored toga, kako naglašava, gojaznost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola dokazano pogoršavaju stanje, dok stres često djeluje kao okidač za prvo pojavljivanje ili pogoršanje postojećih promjena.

Rana dijagnoza psorijaze od velikog značaja

Da je rano postavljanje dijagnoze i adekvatno liječenje od izuzetnog značaja potvrđuje i dr Popović.

Takođe, započinjanjem odgovarajućeg liječenja ove autoimune bolesti moguće je postići dobru kontrolu bolesti i održavati kožu čistom, bez vidljivih promjena.

Na taj način doktorka kaže da se sprečava razvoj pratećih oboljenja kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, depresija i druga stanja povezana s psorijazom.

Prema njenim riječima, psorijaza ne pogađa samo kožu, već može ozbiljno uticati i na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitet života, radnu sposobnost i društvene odnose.

Doktorka kaže da upravo se ranim postavljanjem dijagnoze i adekvatnim liječenjem smanjuje mogućnost razvoja komplikacija poput psorijaznog artritisa i značajno se poboljšava ukupni kvalitet života pacijenata.

Psihički stres jedan od najčešćih okidača za nastanak bolesti

Doktorka Popović ističe da psihički stres se smatra jednim od najčešćih okidača za nastanak bolesti, ali i za njena pogoršanja.

"Mnogi pacijenti primjećuju da se promjene na koži javljaju ili inteziviraju nakon perioda emocionalne napetosti, gubitka, konflikta ili dugotrajnog umora", kaže dr.

Prema njenom mišljenju, stres može poremetiti imunološki sistem, što dovodi do pojačane upalne reakcije u koži i stvaranja novih lezija.

Što se tiče najnovijih terapija ili tretmana koje su danas pacijentima s psorijazom dostupne doktorka kaže da savremeno liječenje psorijaze se zasniva na individualnom pristupu, u zavisnosti od težine bolesti i proširenosti promjena na koži.

"Kod blažih oblika najčešće se primjenjuje lokalna terapije u vidu krema i masti koje smanjuju upalu i svrab, dok se kod umjerenih i težih formi uvode sistemski lijekovi i fototerapija", ističe dr.

Najznačajniji napredak posljednjih godina, doktorka kaže da je postignut u oblasti biološke terapije, te da ti ljekovi djeluju ciljano na određene molekule imunskog sistema (poput interleukina IL-17 i IL-23) koje imaju ključnu ulogu u nastanku upale.

Popović naglašava da se terapija primjenjuje potkožno, u skladu s precizno definisanim protokolima liječenja, te da su biološki lijekovi pokazali izuzetnu efikasnost.

"Kod velikog broja pacijenata dolazi do gotovo potpune čiste kože i dugotrajne remisije bolesti. Pored toga, značajno poboljšavaju kvalitet života i ublažavaju simptome psorijaznog artritisa", ističe dr.

Psorijaza nije zarazna bolest 

“Ne postoji nijedan način prenosa psorijaze niti direktnim kontaktom, kapljičnim putem, niti seksualnim odnosom. Ipak, mnogi ljudi i dalje pogrešno smatraju da se radi o zaraznoj bolesti”, kaže dr Popović.

Prema njenom mišljenju takva zabluda često dovodi do izbjegavanja oboljelih i njihove socijalne izolacije, što može izazvati kod pacijenata povlačenje, osjećaj nesigurnosti, depresiju i sniženo samopouzdanje.

Osobama koje žive s psorijazom doktorka poručuje da ne dozvole da bolest naruši njihovo samopouzdanje.

Iako psorijaza može biti vidljiva i hronična, doktorka napominje da danas postoje vrlo efikasni načini liječenja koji omogućavaju dugotrajnu kontrolu bolesti i kvalitetan život bez ograničenja.

Ona savjetuje da njega kože treba da bude sastavni dio svakodnevne rutine.

"Redovna upotreba hidratantnih krema, izbjegavanje isušivanja kože i pažljiv izbor blagih preparata mogu značajno ublažiti simptome", rekla je doktorka.

Prema njenim riječima, jednako je važna i briga o mentalnom zdravlju.

"Otvoren razgovor s dermatologom, psihologom ili članovima porodice, kao i podrška ljudi koji prolaze kroz slična iskustva, može mnogo pomoći. Samopouzdanje dolazi iz spoznaje da psorijaza ne definiše osobu i da uz pravilno liječenje i njegu svako može imati zdravu kožu i ispunjen život", poručila je doktorka.

Šta je “fenomen krvave rose”

Doktorka kaže da psorijatične promjene na koži imaju četiri osnovne karakteristike.

“Jasno su ograničene u odnosu na okolnu kožu, na njihovoj površini stvaraju se bjeličaste ljuspe, ispod kojih se nalazi crvenilo, a nakon mehaničkog uklanjanja ljuspi mogu se vidjeti sitne kapljice krvi – takozvani „fenomen krvave rose“, kaže dr.

Ovaj znak, kako kaže, ima i dijagnostički značaj, jer se ne javlja kod pustulozne psorijaze, psorijaze na pregibima, niti kod drugih oboljenja koja mogu podsjećati na psorijazu.

“Veličina psorijatičnih lezija varira, od nekoliko milimetara do promjena koje zahvataju velike površine kože ili gotovo cijelo tijelo (eritroderma)”, rekla je dr.

Ona kaže da se psorijaza najčešće ispoljava na koži i/ili zglobovima, te da je često praćena i brojnim drugim pridruženim bolestima.

“Osim kožnih manifestacija, može se pojaviti i na sluznicama, najčešće u predjelu genitalija, kao i na noktima. Promjene na noktima mogu biti različite: sitna udubljenja u ploči nokta, uzdužne linije i brazde, zadebljanja ispod nokatne ploče I slične nepravilnosti”, rekla je dr Popović.

Ona napominje da zbog raznolikosti kliničkih oblika psorijaze, kao i zbog mjesta njihovog pojavljivanja, postoji niz oboljenja koja u određenim fazama mogu klinički podsjećati na psorijazu.

“Među njima su numularni ekcem, kontaktni dermatitis, kandidijaza, seboroični dermatitis, mycosis fungoides i druga stanja”, ističe dr.

Prema podacima iz literature, psorijaza se javlja kod oko 1 do 2% ukupne populacije.

Najveća učestalost zabilježena je na Farskim ostrvima (oko 2,8%), dok je znatno rjeđa među

sjevernoameričkim Indijancima, Afroamerikancima, Japancima i Eskimima.

Doktorka kaže da se bolest  javlja podjednako često kod žena i muškaraca, a najčešće tokom treće decenije života.

Ističe da se oblik, lokalizacija i opseg promjena na koži ne mogu se unaprijed predvidjeti, jer se nove lezije mogu javiti na različitim dijelovima tijela i u različitom intenzitetu.

Kako se liječi psorijaza?

Oko 80% osoba oboljelih od psorijaze ima blaži do umjereni oblik bolesti. Većina tih

pacijenata može se uspješno liječiti lokalnom terapijom, kaže dr koja je ujedno i najčešće efikasna I sigurna.

“Lokalni preparati se često koriste i kao dopunska terapija kod bolesnika koji su na fototerapiji ili primaju sistemsku terapiju (u obliku tableta, kapsula, injekcija ili fototerapije). Ipak, upotreba lokalnih preparata kao jedine terapije ne preporučuje se kod pacijenata s proširenim ili teškim oblicima psorijaze”, rekla je dr.

Ističe da se najčešće lokalna terapija kao samostalna terapija preporučuje osobama kod kojih su promjene zahvatile manje od 10% površine kože.

“Posebno treba naglasiti da bolesnici koji, uz psorijazu, imaju i artritis moraju biti liječeni sistemskom terapijom”, rekla je dr.

Popović kaže da liječenje treba individualno prilagoditi svakom pacijentu, u skladu s njegovim potrebama I očekivanjima, te da je izuzetno je važno da pacijentova očekivanja budu usklađena s realnim mogućnostima terapije.

“Oni koji očekuju da će potpuno i trajno nestati sve psorijatične promjene na koži mogu biti razočarani, jer je bolest hronična i zahtijeva kontinuiranu njegu I liječenje, što ponekad može biti izazovno”, rekla je dr.

Zbog toga je, kaže, neophodno jasno definisati ciljeve terapije i želje pacijenta, te osmisliti strategiju liječenja koja će biti djelotvorna, praktična I jednostavna za primjenu.

U zavisnosti od tipa psorijaze, njenog mjesta pojavljivanja, proširenosti i individualnih karakteristika pacijenta, Popović kaže da se u terapiji  mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji: lokalni kortikosteroidi, salicilna kiselina za lokalnu primjenu, lokalni i sistemski retinoidi, derivati vitamina D3, foto(hemo)terapija, metotreksat, ciklosporin, biološki lijekovi i drugi oblici terapije.

Ističe da psorijazu je moguće vrlo uspješno držati pod kontrolom, ali samo uz dobru saradnju između pacijenta i ljekara.

Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava od 2004. godine se sa ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta.

Ovaj dan ima za cilj da poveća svijest o psorijazi i psorijatičnom artritisu kao i da se pruži podrška oboljelima, promoviše razumijevanje među širom javnošću i podstakne bolji pristup liječenju i zdravstvenoj zaštiti.