M.V.

Komisija ne zna koga saslušavaju o ubistvu Jovanovića

Uprkos preporukama Komiteta UN za ljudska prava, Komisija za praćenje istraga napada na novinare ne dobija konkretne podatke o detaljima istražnog postupka o ubistvu Duška Jovanovića - ne zna se ko su saslušani svjedoci, da li ima novih dokaza i da li su ispunjene ranije preporuke.

Komisija za praćenje istraga napada na novinare kritikovala je u najnovijem izvještaju takvu praksu, ističući da njen posao sigurno nije da se bavi statistikom o radu tužilaštva, bez ikakve konkretizacije u vezi sa samim radom tužilaštva i predmetima na kojima je radilo.

Radi se o slučaju ubistva urednika "Dana" Duška Jovanovića, gdje Više državno tužilaštvo nije konkretizovalo šta je uradilo po pitanju ranijih preporuka Komisije i koji su svjedoci saslušani. Jovanović je ubijen 2004. godine, u Podgorici. Za to ubistvo osuđen je samo Damir Mandić, za saizvršilaštvo. 

U izvještaju ove godine, Komitet UN za ljudska prava je tražio da Komisija dobije sve informacije koje su joj potrebne za rad.  

"Potrebno je osigurati da Komisija za praćenje napada na novinare ima pristup svim informacijama koje su joj potrebne za efikasno obavljanje njenih funkcija i da ima adekvatne resurse. Potrebno je uspostaviti nacionalni mehanizam za bezbjednost novinara i medijskih radnika, koji se bavi sprečavanjem i reagovanjem na napade na medijsko osoblje", naveli su iz UN u martu ove godine. 

Međutim, Više tužilaštvo u Podgorici Komisiji nije dalo ni imena svjedoka koje su saslušali u slučaju Jovanovića, o čemu svjedoči novi izvještaj komisije. 

"Čitav dio izvještaja posvećen ovom predmetu sastoji se od paušalnih opisa radnji koje je preduzelo tužilaštvo, a da se ne navodi koji su svjedoci i na koje okolnosti saslušani, da li su među njima oni svjedoci koji se konkretno navode u preporukama Komisije, niti koje su aktivnosti preduzete, ko je dostavio koju službenu zabilješku i šta u njoj piše, o čemu se govori u "skaj" prepiskama, koja je uputstva policijskim službenicima dala tužiteljka za postupanje u konkretnom predmetu, itd. Dakle, sve je uopšteno, dato u vidu statistike, bez ikakve konkretizacije i opisa radnji, i bez dostavljanja na uvid dokumenata, zapisnika i drugog na što se konkretno odnose pomenuti uopšteno opisani događaji", piše u izvještaju Komisije za praćenje istraga napada na novinare.

Naglašeno je da ovakve informacije dovode u pitanje svrhu rada Komisije za praćenje istraga, čiji zadatak, kako ističu, sigurno nije da se bavi statistikom o radu tužilaštva, bez ikakve konkretizacije u vezi sa samim radom tužilaštva i predmetima na kojima je radilo.

U međuvremenu je Komisija za praćenje istraga napada na novinare predložila raspisivanje nagrade od makar million eura za informaciju o ubicama, kao i amnestiju za one koji znaju nešto o zločinu. Vlada tek treba da se izjasni o tom prijedlogu. Prema najavama, on bi mogao biti usvojen, makar u dijelu raspisivanja novčane nagrade.

Uporedo, bilo bi važno da se forenzički dokazi prikupljeni sa oružja i automobila redovno analiziraju i upoređuju sa ažuriranim bazama podataka uz, eventualne, nove forenzičke metode. Podsjetimo, u dokazima se nalaze biološki tragovi jedne do sada neidentifikovane osobe čiji se DNK tada nije nalazio u bazi podataka policije. Moguće da je tada anonimni zločinac, u međuvremenu, registrovan zbog nekog drugog djela.

Komisija za praćenje istraga o napadima na novinare zatražila je ranije od Višeg tužilaštva u Podgorici da u najkraćem roku pisano, detaljno i obraloženo odgovori zašto do sada nije naređeno i sprovedeno vještačenje svih predmeta u vezi DNK tragova u istrazi ubistva Duška Jovanovića, te da li namjerava da to naredi i sprovede, i kada.

Jedno od ključnih pitanja je zašto se nepoznati izolovani DNK tragovi za koje se ne zna kome pripadaju ne uporede sa svim DNK tragovima iz odgovarajućih evidencija u Crnoj Gori, Interpola i država u okruženju, imajući u vidu da se te evidencije tragova prirodno proširuju sa novim tragovima.

Oni su predlagali da se provjeri da li su se DNK tragovi i stvari i predmeti u vezi ubistva Jovanovića od dana kad su izuzeti, do danas, čuvali i da li se čuvaju na zakonom propisan način i zakonom propisanom mjestu.

Takođe, preporuka je, između ostalog, i da se na stručan način provjere svi nađeni DNK tragovi na svim predmetima i mjestima i da se ponovo utvrdi da li su to stvarno ti DNK tragovi koji su izuzeti sa tih predmeta i mjesta događaja, kao i kome pripadaju. 

"Opreza radi i da ne bude sumnje, preporučuje se da to ne rade stručna lica koja su ranije radila na identifikaciji DNK tragova, već da to rade druga stručna lica ili makar da druga stručna lica budu uključena u taj rad sa prethodnim stručnim licima", objašnjavaju u izvještaju. 

Predlažu i da se "na sve stručno poznate i priznate načine" opet provjere svi DNK tragovi za koje još ne postoji saznanje kome pripadaju, odnosno DNK tragovi za sada nepoznatih lica, kao i da se ponovo provjere svi predmeti i stvari (posebno oružje, municija, uključujući i šanžer-okvir od pištolja koji je Duško Jovanović pronašao u svojoj pošti, razna pismena, vozilo, ali i sve drugo dostupno i sačuvano).

Traže i da se Komisiji odgovori kada su posljednji put i to tačno datumski, nadležni u Crnoj Gori ažurirali i provjeravali sve DNK tragove koji pripadaju za sada još uvijek neidentifikovanim ili nepoznatim licima i na koji način. 

"Da se svi takvi DNK tragovi ponovo provjere i da se ubuduće, ako to tehničke mogućnosti dozvoljavaju stalno provjeravaju i to najmanje jednom mjesečno, i to tako da se isti provjere u domaćim evidencijama DNK i da se putem međunarodne pravne pomoći takvi DNK tragovi koji pripadaju za sada nepoznatim licima posebno provjere vezano za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, a posebno koje su djelovale u vremenu ubistva Duška Jovanovića", navodi se, između ostalog, u preporukama Komisije.