[ Mina ]

Mentalno zdravlje ključni preduslov savremenog sporta

Briga o mentalnom zdravlju je ključni preduslov savremenog sporta, poručeno je sa panel diskusije koja je održana povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).

Saopšteno je da je cilj panela u tivatskom hotelu SIRO Boka Place bio da se istakne značaj mentalne pripreme i emocionalne otpornosti u profesionalnom sportu, ali i da se podigne svijest o izazovima sa kojima se sportisti suočavaju van sportskih terena.

Gosti tribine bili su jedriličar Milivoj Dukić, članica zlatne generacije ženske rukometne reprezentacije Anđela Bulatović i sportski psiholog Nikola Mijušković, dok je ulogu moderatora imala Maja Peković, zamjenik generalnog sekretara krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Peković je saopštila da COK već duže radi na razvoju edukativnih programa koji prate sportiste ne samo u fizičkoj, već i u psihološkoj pripremi.

Ona je najavila da će krajem novembra u Podgorici biti održan prvi Sportski forum u organizaciji COK-a i njegove Sportske komisije, koji će okupiti stručnjake, trenere i sportiste iz Crne Gore i regiona.

"Mentalno zdravlje nije usputna tema, već temelj svakog sportskog razvoja. Sportisti su često pod pritiskom javnosti, navijača, porodice, ali i vlastitih očekivanja i zato je važno da o tome govorimo otvoreno", kazala je Peković.

Jedriličar Milivoj Dukić, koji je četiri puta bio učesnik Olimpijskih igara, istakao je da je pritisak neizbježan dio profesionalnog sporta.

On smatra da uspjeh zavisi od spremnosti da se sportista suoči sa sobom i da neprestano uči i prilagođava se.

"Ne postoji magični štapić koji rješava probleme. Svako mora proći kroz proces, upoznati sebe i naučiti da prepozna svoje granice. Ključ dugovječnosti u sportu je fleksibilnost, komunikacija i spremnost na stalno učenje", rekao je Dukić.

On je dodao da mu u savladavanju pritiska pomažu rutine poput meditacije i laganog istezanja, koje mu "osvježe i tijelo i um".

Govoreći o mentalnim izazovima sa kojima se sportisti suočavaju, Dukić je naglasio da u Crnoj Gori nedostaje sistemska podrška.

"U ranijoj fazi karijere mnogo sam patio, jer nijesam imao stručnu pomoć. Trebalo mi je mnogo vremena da naučim da je razgovor sa psihologom znak snage, a ne slabosti. Danas je to, srećom, sve prihvaćenije”, kazao je on.

Bulatović, koja je u crnogorskom dresu osvojila olimpijsko srebro i titulu prvaka Evrope, smatra da je pritisak u timskom sportu višestruk jer sportista ne igra samo za sebe već i za saigrače, klub i čitavu državu.

"Kada smo došle do polufinala u Londonu, tek tada smo postale svjesne da cijela Crna Gora navija za nas. Taj osjećaj da nosiš boje svoje zemlje pred milionskom publikom je ogroman pritisak, ali i ogromna čast. Naš uspjeh je bio rezultat međusobnog povjerenja, podrške i vjere da možemo”, rekla je Bulatović.

Ona je naglasila i da su sportistkinje često izložene dodatnim društvenim pritiscima koji nijesu vezani samo za sport.

"Žene u sportu se procjenjuju po mnogo čemu što nema veze sa rezultatom – izgledu, ponašanju, privatnom životu. Više puta sam dobijala komentare na izgled, a ne na igru, i to mi je smetalo. Želim da me ljudi pamte po sportskom uspjehu, a ne po fotografiji”, poručila je Bulatović.

Sportski psiholog Nikola Mijušković kazao je da je briga o mentalnom zdravlju postala ključni preduslov savremenog sporta, navodeći da razlike između individualnih i kolektivnih sportova postaju sve manje.

Prema njegovim riječima, sportista u individualnim sportovima ima veću kontrolu nad faktorima koji utiču na njegov učinak, ali je i više izložen osjećaju usamljenosti i samopritisku.

"U timskim sportovima emocije se dijele, ali postoji i dodatna odgovornost prema drugima. U oba slučaja, mentalna priprema je ono što pravi razliku", rekao je Mijušković.

On je naglasio da ženski sport zahtijeva poseban pristup jer se sportistkinje suočavaju sa višestrukim izazovima, od hormonalnih promjena do društvenih očekivanja.

"Žene u sportu mnogo više rizikuju. One se često bore da dokažu da pripadaju vrhunskom nivou, dok istovremeno razmišljaju o porodici, majčinstvu i karijeri. Sistem mora više da ih podrži i da im omogući da budu uspješne bez osjećaja krivice", rekao je Mijušković.

Govoreći o promjenama u shvatanju značaja mentalnog zdravlja, on je naveo da je u posljednjih 15 godina značajno smanjen tabu oko psihološke pomoći sportistima, iako stigma još postoji.

"Nekada su sportisti dolazili kod psihologa gotovo krišom, iz straha da ih treneri ne smatraju slabima. Danas se svijest mijenja, ali pred nama je još posla. Mentalno zdravlje mora postati sastavni dio svakog sportskog plana, kao što su ishrana ili fizička priprema", naglasio je Mijušković.

Učesnici su se saglasili da je otvoreni razgovor o problemima prvi korak ka stvaranju zdravijeg sportskog okruženja.

Saglasni su i da mentalna snaga ne znači odsustvo emocija, već sposobnost da se one prepoznaju i kanališu na pravi način.

Zaključeno je da Crna Gora, iako mala država, ima ogromne sportske talente, ali da je potrebno više ulaganja u psihološku edukaciju trenera, sportskih radnika i samih sportista.

"Samo ako učimo da razgovaramo i da budemo podrška jedni drugima, možemo graditi sport koji ne traži žrtve, već razvija ljude,” poručili su učesnici.

Organizatori su najavili da će slični razgovori i radionice biti organizovani i tokom narednih mjeseci, a da će iskustva sa tih skupova biti predstavljeni na Sportskom forumu u Podgorici krajem novembra.