Parsons: Privući što više mladih OSI sportu i stvoriti im uslove da se njime bave

Paraolimpijski pokret u Crnoj Gori postiže odlične rezultate, postoji i prostor za napredak, ali su za to potrebna i veća ulaganja, ocijenio je predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog komiteta (IPC) Endrju Parsons.

"Moramo stvoriti uslove i onda vidjeti treba li da se bolje povežemo sa školama, klubovima ili udruženjima i kako možemo paraolimpijski sport učiniti privlačnijim djeci ili mladima sa invaliditetom i njihovim porodicama. Moramo proširiti bazu, da bi onda radili na kvalitetu sportista", rekao je Parsons.

On je naglasio da je finansijski aspekt fundamentalan, odnosno da su finansijska sredstva neophodna da bi se moglo stvoriti više sportskih prilika za sport OSI.

"To je jedna od stvari kojom možemo pomoći Crnoj Gori. Tu prije svega mislim na obezbjeđivanje sredstava kroz programe i projekte, ali i malo bolje povezivanje sa Vladom i možda privatnim sektorom, kako bismo osigurali više ulaganja", istakao je Parsons.

On je istakao da je upoznat sa radom i aktivnostima crnogorskog pokreta, posebno sa rezultatima na najvećim međunarodnim takmičenjima.

"Poznajem predsjednika Igora Tomića godinama, pratimo rad crnogorskog pokreta u pogledu razvoja i učešća na Paraolimpijskim igrama (POI). Najbolja stvar koju radim tokom radnih posjeta je da se upoznam sa problemima paraolimpijskog pokreta i sporta OSI u tim državama. Na taj način najbolje razumijemo probleme i možemo naći način da ih riješimo. Zbog toga se sastajem sa vladinim zvaničnicima, sponzorima, sportistima i njihovim porodicama. Cilj je da zajedno stvorimo još više mogućnosti", rekao je Parsons.

Prvi čovjek svjetskog paraolimpijskog sporta, koji je prisustvovao kvalifikacionom turniru za Ligu šampiona u golbalu, kazao je da Crna Gora ima ozbiljan kvalitet, puno ulaže u taj sport i da bi bilo sjajno vidjeti je kako se kvalifikuje na Svjetsko prvenstvo i Paraolimpijske igre.

"Zašto se onda ne nadati plasmanu u završnicu i u budućnosti osvajanju medalje? Zašto da ne, uvijek morate da sanjate velike snove. Vidim uslove za to u Crnoj Gori, kulturu parolimpijskog pokreta, kvalitet sportista i kvalitet golbala. Budućnost tog, kao i nekih drugih sportova u državi, je blistava. U Crnoj Gori se praktikuje 11 paraolimpijskih sportova, stoni tenis je zbog brojnih medalja poseban, ali i golbal može dostići taj nivo", dodao je Parsons.

On je istakao da je, kada se priključio pokretu, brzo shvatio kako se sport može iskoristiti za uklanjanje prepreka u društvu za OSI.

"Ne samo za sportiste sa invaliditetom i paraolimpijce, već za sve OSI uopšte. To je ono što me je zadržalo u paraolimpijskom pokretu praktično cijeli život", rekao je Parsons.

Odgovarajući na pitanje da li postoji napredak u statusu paraolimpijskog sporta i OSI, on je kazao da je evidentan i da paraolimpijski pokret ima važnu ulogu u tome.

On je naglasio da su Igre u Parizu, koje je pratilo četiri milijarde ljudi, pokazale da osobe sa invaliditetom mogu da rade sve što žele ukoliko im se uklone prepreke.

"Mi u paraolimpijskom pokretu stvaramo uslove da sportisti sa invaliditetom zablistaju, da rade nevjerovatne stvari i inspirišu svijet. Kada doprete do četiri milijarde ljudi, to je onda snažan pokret za promjene. Primjećujemo napredak tokom godina, ali pred nama je još dug put kada je riječ o promjeni društva uopšte. Zato je cilj otvaranje više mogućnosti za OSI kada je u pitanju zapošljavanje, obrazovanje i svakodnevni život", izjavio je Parsons.

On je istakao da paralimpijski sport ima ogroman uticaj na vidljivost OSI.

Prema njegovim riječima, jedna od sedam osoba na svijetu ima neki oblik invaliditeta, što predstavlja 15 odsto globalne populacije.

"Prvo pitanje je gdje su oni – uglavnom kući, jer im društvo ne pruža prilike ili ih ponekad i porodice previše štite. Moramo ubijediti društvo i porodice, ali i stvoriti uslove. Nije samo stvar u uvjeravanju ljudi, već u stvaranju uslova da OSI budu građani. Zapošljavanje, bavljenje sportom i obrazovanje su važni za stvaranje uslova da OSI postanu preduzetnici, roditelji, prijatelji i profesionalci", rekao je Parsons.

On je naglasio da vjeruje u sport i da promjene počinju od sporta, jer se u toj društvenoj oblasti najbrže stvara razumijevanje za promjenu načina razmišljanja.

Govoreći o svojim počecima u paraolimpijskom pokretu, istakao je da mu se pridružio kada je imao 20 godina.

"Studirao sam komunikacije, dakle ja sam novinar – kolege smo. Ponudio sam se da radim kao pripravnik u Brazilskom paraolimpijskom komitetu. Nakon nekoliko sedmica u organizaciji, zaljubio sam se u paraolimpijski sport. Sjećam se da sam tada rekao roditeljima: Želim da ovo radim do kraja života. I evo me, 28 godina kasnije, u Crnoj Gori, pričam o paraolimpijskom sportu", rekao je Parsons.

On je naglasio da paraolimpijski nije samo vrhunski sport.

"Kada odete na Paraolimpijske igre nije teško shvatiti da nije riječ samo o medaljama, već o mijenjanju svijeta. To je ono što me pokreće – da mijenjam svijet kroz sport", rekao je Parsons.

Parsons, koji je na čelu IPC-a od 2017. godine, kazao je da razmišlja o novom mandatu, ali da smatra da je još rano da to najavi.

"Logično je da tražim još jedan mandat, koji bi bio moj posljednji. Imam naravno još posla da obavim kako bih ostavio nasljeđe koje želim da ostavim pokretu i organizaciji, a to je da pozicioniram paraolimpijski pokret snažno u svijesti ljudi širom svijeta. Sport jeste sjajan i fantastičan, ali nije riječ samo o njemu, već je on i sredstvo za promjene", rekao je Parsons.

On nema dilemu da je za njegovog mandata ostvaren napredak, ali navodi da i dalje ima nekoliko stvari koje mora da uradi da bi smatrao svoju misiju završenom.

"Sport mora biti bolji, mora biti uzbudljiv, da ima nešto zbog čega bi ljudi želeli da kupe kartu i prisustvuju nekom paraolimpijskom događaju. Da žele da uključe televizor, ili preko interneta gledaju događaj, ili saznaju detalje o njemu", rekao je Parsons.

On je najavio jačanje veza sa pokretom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama.

"Da zajedno kroz sport stvaramo više prilika za OSI. To je budućnost, to je naš smjer kretanja. Moramo da učinimo igre još boljim, čak i sa aspekta sportske prezentacije i nasljeđa. Šta god da se desi u Los Anđelesu 2028. godine kreiraće promjene, ne samo u tom gradu, već i u Crnoj Gori, Brazilu, Kini. To je izazov koji je pred nama, a Pariz je bio veoma važan da pozicionira paraolimpijski kao uzbudljiv pokret za promjene. To je smjer u kojem mi želimo da idemo", rekao je Parsons.

Govoreći o prošlogodišnjim POI, on je kazao da je Pariz postavio visoke standarde za buduće domaćine.

"Tokom ceremonije zatvaranja rekao sam: Pariz, podigli ste ljestvicu za buduće organizatore. I ne želimo da se vraćamo nazad, uvijek želimo da budemo bolji. POI u Parizu bile su najspektakularnije do sada u mnogim aspektima – broju gledaoca i publike širom svijeta, pozicioniranju paraolimpijskog pokreta, ljudskim pravima i inkluziji", rekao je Parsons.

Posebno je istakao kvalitet sportskih arena i način na koj su Igre bile uklopljene u grad, kao i atmosferu koju su Parižani i Francuzi stvorili na borilištima.

"Podigli su ljestvicu za Los Anđeles i Brizbejn, ali nadam se da će to inspirisati druge gradove svijeta da stvore sličnu atmosferu, uslove, ali ne mogu da kopiraju Pariz, jer je to drugačiji grad. Los Anđeles i Brizbejn treba da budu najbolje verzije sebe", rekao je Parsons.

Govoreći o Brazilu, on je kazao da su u toj južnoameričkoj državi posebno strastveni kada je sport u pitanju.

"Obično više volimo timske sportove, a fudbal je broj jedan – on je dio kulture naroda, više od sporta – to je dio brazilskog identiteta. Ali, volimo i druge sportove poput košarke, odbojke. Vjerovatno, osim fudbala, Ajrton Sena, bio je najveći heroj moje generacije. Prošlo je već 21 godina od njegove smrti, ali je i dalje prisutan u sjećanju ljubitelja sporta i automobilizma", rekao je Parsons.

On je naglasio da Brazil nije jedini i da postoje i druge države koje imaju slične priče i svoje idole iz različitih sportova.

"Tako da ne mislim da je Brazil jedini, ali smo srećni što imamo sportiste iz različitih sportova koji su tako značajni za državu i kao uzori mlađim generacijama", rekao je Parsons.

On je istakao da je sport, posebno fudbal, jedno od najvažnijih obilježja života Brazilaca.

"Apsolutno. Ako nekoga pitate: Za koji klub navija, a ta osoba kaže: Ne volim fudbal, odmah pomislite da nešto nije u redu. Zašto ta osoba ne voli fudbal? Dakle, da – fudbal je dio identiteta države", zaključio je Parsons.

On je na čelu Međunarodnog paraolimoijskog komiteta od 8. septembra 2017. godine.

Prije toga bio je predsedavajući Brazilskog paraolimpijskog komiteta od 2009. do 2017, kao i predsednik Američkog paraolimpijskog komiteta od 2005. do 2009. godine.