Luka Vlaisavljević

Odjeci nagradnog fonda Svjetskog klupskog prvenstva: Kako je milijarda dolara promijenila fudbalsku sliku ljeta

Neko prebija dugove, neko očekuje da ga novac vrati na vrh, a i oni najskromniji mogu konačno da naprave stadion...

Bio je to trenutak savršene simbolike. Dok su igrači Čelsija slavljenički podizali trofej, Donald Tramp je uporno odbijao da se skloni sa bine, zbunjujući sve oko sebe.

Njegovo prisustvo u prvom planu, zajedno sa širokim osmijehom vlasnika kluba Toda Bolija, bilo je više od političkog momenta – bilo je to oličenje svega što ovo novo izdanje FIFA-inog Klupskog svjetskog prvenstva jeste: spektakl u službi novca, prestiža i uticaja.

Jer, iza kulisa fudbala, te noći je slavio kapital.

FIFA je ovog ljeta podijelila nagradni fond težak jednu milijardu dolara (744 miliona funti), kroz 32 kluba učesnika. Sam plasman u finale donio je Čelsiju i Pari Sen Žermenu po 30 miliona dolara, a trijumf londonskog kluba dodatnih 10 miliona. Konačna zarada Čelsija iznosila je impresivnih 114,6 miliona dolara – ujedno i najviša cifra na turniru.

U evropskoj zoni, ni drugi nisu prošli loše. Prosječan prihod UEFA klubova iznosio je preko 50 miliona dolara, iako su pojedini timovi poput Atletiko Madrida, Porta i Red Bul Salcburga završili već u grupi. Ipak, unutar tog prosjeka kriju se razlike: dok je Čelsi otišao iz SAD sa devetocifrenim iznosom, Salcburg je zaradio „samo“ 15,8 miliona dolara.

Najbliži Čelsiju bio je Pari Sen Žermen, koji je takođe prebacio granicu od 100 miliona. Real Madrid, iako eliminisan u polufinalu, uzeo je 82,5 miliona dolara. Od ukupnog fonda, čak 623,1 milion je završio u rukama evropskih klubova – 12 od njih je učestvovalo, a šest bilo među sedam najplaćenijih.

Jedini izuzetak u vrhu bio je Fluminense.

Njihov plasman u polufinale donio je klubu iz Rija 60,8 miliona dolara – suma koja čini 82% njihovog ukupnog prihoda u 2024. godini. Fluminense je prošle godine bio tek šesti najbogatiji brazilski klub, ali bi zahvaljujući ovom turniru mogao da se ponovo uključi u trku za domaću titulu, prvu još od 2012.

Ali nije sve tako jednostavno.

Flamengo i Palmeiras – dva najimućnija brazilska kluba takođe su dobili poziv za ovaj turnir. Prvi je zaradio 27,7 miliona, drugi 39,8. Botafogo je dodao još 26,7. Dakle, brazilski klubovi su ukupno inkasirali značajne iznose, ali i dalje u sjenci evropskih giganata.

Problem je što za većinu timova izvan Evrope novac ne dolazi kroz uspjeh, već kroz sam dolazak. Od 14 timova iz konfederacija CONCACAF, CAF, AFC i OFC – njih samo troje je prošlo grupnu fazu. Preostalih 11 dijelilo je skromnih 11 miliona dolara po osnovu rezultata. Njihova ukupna zarada dolazila je čak 90% iz naknada za učešće.

U Sjedinjenim Državama, Inter Majami je stigao do osmine finala i zaradio 21,1 milion. Neće to promijeniti mnogo u strukturi kluba koji sada ima godišnje prihode oko 200 miliona, ali je zanimljivo da je to više od garantovane godišnje plate Lionela Mesija (20,4 miliona). Drugi MLS timovi poput LAFC-a i Sijetla jedva da su prešli osnovnu naknadu – 10,6, odnosno 9,6 miliona dolara.

U Aziji i Africi, slična priča. Urawa Red Dajmondsi iz Japana inkasirali su 9,6 miliona dolara – oko šestine svog godišnjeg budžeta. Mamelodi Sandauns iz Južne Afrike uspjeli su da dobiju jedan meč i remiziraju jedan, pa su ukupno zaradili 12,6 miliona, što je trećina njihovog tipičnog godišnjeg prihoda.

A tu je i Okland Siti. Tim sa Novog Zelanda, koji je izgubio 10:0 od Bajerna, ali remizirao sa Bokom Juniors, potrošio je značajne sume samo na putne troškove. Ipak, prihod od 4,6 miliona pomoći će u pokrivanju troškova, ali i u finansiranju izgradnje novog terena sa vještačkom travom koji će koristiti i lokalne škole.

Na drugom kraju spektra – Čelsi. Njihova ljetnja zarada od preko 100 miliona dolara neće biti „pojedena“ ni premijama za igrače, koje svakako slijede. Zapadnolondonski klub nedavno je potpisao nagodbu sa UEFA-om u vezi sa usklađivanjem poslovanja prema pravilima Finansijskog fer-pleja. Ovih 100 miliona – i više nego dobrodošli.

Kako će sav ovaj novac uticati na svjetski fudbal – ostaje da se vidi. Brazilci bi mogli zadržati mlade zvijezde duže. Ili bar iznuditi veće iznose od evropskih kupaca. Ali, takođe, raste rizik da će pojedini klubovi – poput Fluminensea – dodatno povećati jaz u domaćim ligama.

Jer ako jedan klub u jednoj sezoni zaradi više od godišnjeg budžeta 12 drugih, pitanje više nije koliko para je "dovoljno“, već koliko preraspodjela stvarno funkcioniše.

Milijarda dolara je promijenila ljeto. Ali hoće li promijeniti i fudbal, to ćemo tek osjetiti.