- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Fudbal
03. 11. 2025.
13:23 >> 13:23
Superliga, Real Madrid i UEFA: Fudbalski rat koji i dalje traje
Kao da se vrijeme vratilo četiri godine unazad. Ponovo se priča o evropskoj fudbalskoj Superligi. Samo što je ovog puta sve ozbiljnije.
Real Madrid je najavio da planira pokrenuti pravni postupak protiv UEFA-e, zahtijevajući ogromnu odštetu zbog blokiranja projekta iz 2023. godine. Prema informacijama iz Španije, klub će tražiti čak 4,5 milijardi eura - iznos koji, tvrde, predstavlja izgubljene prihode od utakmica, TV prava i komercijalnih ugovora koje bi ostvarili da je Superliga zaživjela.
Koliko je to realno? Teško je reći. Ali jasno je da Real Madrid ne želi samo novac, već i poruku - da UEFA više ne može biti jedini arbitar evropskog fudbala.
Teško dokaziva šteta
Da bi dobio slučaj, Real Madrid mora dokazati da je zaista izgubio novac zbog UEFA-inih odluka. To znači pokazati koliko bi zaradio kroz Superligu u odnosu na ono što je zaradio kroz Ligu šampiona. A to nije lako.
Plan Superlige nikada nije do kraja objašnjen: nije bilo jasno ko bi prenosio utakmice, ko bi bio glavni sponzor, niti kako bi se novac dijelio. Znalo se samo da bi klubovi-osnivači dobili između 200 i 300 miliona eura kao „dobrodošlicu“, dok bi Real Madrid i Barselona imali privilegovan status sa dodatnih 60 miliona. Upravo ta nejednakost bila je jedan od razloga zbog kojih su navijači širom Evrope okrenuli leđa projektu.
Na papiru, dodatne utakmice bi značile i dodatne prihode – više mečeva, više dana punog Bernabeua, više prodatih karata i suvenira. Ako bi se to protegnulo kroz deset godina, brojke bi zaista bile ogromne. Ali sve drugo su pretpostavke.
Teško je vjerovati da bi TV ugovori Superlige donijeli više novca od onoga što UEFA već obezbjeđuje. Od 2027. godine, evropska klupska takmičenja vrijediće više od pet milijardi dolara godišnje. U takvom pejzažu, čak i Real Madrid mora priznati da je UEFA-in sistem finansijski stabilniji od ideje koja nikada nije zaživjela.
UEFA-ina moć i Realov revolt
Real Madrid nije klub kojem nedostaje novca. Nakon rekonstrukcije Bernabeua, njihovi prihodi su premašili milijardu eura – više nego kod bilo kog drugog kluba na svijetu. Samo u posljednje dvije sezone, prihod je porastao za više od 40 posto.
A ni od UEFA-e nisu bili uskraćeni. Samo u posljednjih pet godina, Madrid je od evropskih takmičenja zaradio preko pola milijarde eura. Četiri puta su bili među tri najveća primaoca UEFA nagrada, a poseban bonus stizao je iz „koeficijent fonda“, koji je nagrađivao klubove s bogatom istorijom. Madrid je tu bio šampion - više od 215 miliona eura stiglo je samo iz tog izvora.
Zato mnogi vjeruju da nova tužba nije izraz finansijske potrebe, već strategije. Stvoriti pravni pritisak, prijetnju višemilijardskom tužbom, i tako prisiliti UEFA-u da popusti u budućim pregovorima oko kontrole nad evropskim takmičenjima.
Od euforije do poraza
Podsjetimo, 18. aprila 2021. godine, dvanaest najvećih klubova svijeta objavilo je da napušta UEFA i osniva Evropsku Superligu. Ideja je bila jednostavna - elitna liga koja garantuje bogatstvo i prestiž. Ali reakcija je bila burna.
Navijači su protestovali, vlade su se uključile, a engleski klubovi su se prvi povukli. U roku od 48 sati, projekat je kolabirao. Do kraja aprila, od prvobitnih 12 klubova, ostali su samo Real Madrid, Barselona i Juventus.
Sudske bitke su se nastavile, a evropski sudovi su kasnije presudili da su UEFA i FIFA djelovale protivno zakonima o konkurenciji. UEFA je tada promijenila pravila, obustavila sankcije i udružila se s Evropskom klupskom asocijacijom (ECA) u zajedničkom preduzeću UC3, koje od 2025. godine vodi komercijalni dio takmičenja.
Novi pokušaj pod novim imenom
A22, kompanija koja stoji iza projekta, nije odustala. Nakon propasti Superlige, 2024. su predstavili novi plan — Unify League. Takmičenje sa 96 muških i 32 ženska tima, raspoređenih u četiri divizije: Star, Gold, Blue i Union. Sve bi se igrale radnim danima, a mečevi bi bili besplatno dostupni putem globalne streaming platforme.
Zvuči moderno, ambiciozno, možda i privlačno. Ali klubovi, savezi i navijači su ostali hladni. Čak je i predsjednik Barselone, Đoan Laporta, nedavno bio gost na skupštini Evropskih fudbalskih klubova u Rimu, gdje je srdačno pozdravljen od strane Nasera Al-Kelaifija i ostalih čelnika koji podržavaju UEFA-in model.
Povratak na početak
U maju 2024. madridski sud ponovo je presudio u korist A22, potvrđujući da su UEFA, La Liga i Španski savez djelovali nezakonito kada su pokušali spriječiti osnivanje Superlige. Ove sedmice žalbe su odbijene, a Real Madrid je odmah najavio tužbu protiv UEFA-e za naknadu štete.
Formalno, Superliga možda i dalje postoji na papiru. U stvarnosti, ona je simbol borbe između starog poretka i nove ambicije.
Real Madrid se vidi kao klub koji brani slobodu tržišta i pravo na nezavisnost. UEFA se vidi kao čuvar evropskog fudbala i njegove tradicije.
I dok jedni pokušavaju dokazati da im je uskraćen potencijalni profit, a drugi tvrde da su spasili igru od pohlepe - jedno je sigurno: borba za moć u evropskom fudbalu tek počinje.
Коментари0
Остави коментар