- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
01. 10. 2025.
12:56 >> 12:56
Čitaj mi:
"VIŠE NIJE UVIJEK BOLJE"
Rizici prekomjernog unosa vitamina
Zdravim osobama, sa uravnoteženom ishranom, dodaci ishrani često ne donose nikakvu korist.
Uzimanje multivitaminskih suplemenata možda izgleda kao brz način da se obezbijedi dovoljan unos različitih vitamina i minerala, ali stručnjaci tvrde da takvi dodaci nisu uvijek korisni i da mogu da budu čak i potpuno beskorisni u određenim situacijama.
Uzimanje suplemenata je opravdano ukoliko osoba iz nekih razloga ne može da zadovolji svoje nutritivne potrebe putem ishrane.
U slučajevima kada ishrana već pokriva sve dnevne potrebe za vitaminima i mineralima, dodatni unos putem multivitaminskih suplemenata obično nije potreban.
Dodaci ishrani su korisni i u situacijama kada postoji specifičan nedostatak određenog vitamina, kao što je, na primjer, vitamin D, pa je potrebno uzimati sintetički. Kod starijih osoba to često znači manjak vitamina B₁₂, B₆ ili D, odnosno minerala poput kalcijuma ili magnezijuma. Čak i tada, bolje je povećati unos ovih nutrijenata putem hrane, nego piti suplemente, piše Harvard Health.
Slično tome, istraživanje sa Instituta Džons Hopkins pokazuje da multivitamini ne smanjuju rizik od srčanih bolesti, raka, kognitivnog opadanja ili prerane smrti. Neki vitamini, poput E i beta-karotena, mogu čak da budu i štetni u visokim dozama.
Vitamini i minerali iz suplemenata ne mogu uvijek imati istu apsorpcionu efikasnost kao oni iz hrane. Sintetički vitamini i minerali često imaju drugačiji oblik i strukturu od onih prirodno prisutnih u namirnicama. Ova razlika utiče na to da se suplementi ne apsorbuju u organizmu efikasno kao oni iz hrane.
Individualne potrebe
Svaka osoba ima svoje individualne nutritivne potrebe koje zavise od pola, uzrasta, zdravstvenog stanja i drugih faktora. Kompleksi multivitamina mogu da pruže neke nutrijente u količinama koje ne odgovaraju tačno potrebama svake osobe. Apsorpcija vitamina, takođe, zavisi od individualnih karakteristika organizma, uključujući genetiku, nivo apsorpcionih enzima i opšte zdravstveno stanje.
Hrana obično sadrži kombinaciju različitih nutrijenata, a ovi sastojci međusobno „sarađuju” kako bi poboljšali apsorpciju jedni drugih. Sintetički vitamini, iako pružaju određenu dozu samog vitamina, ne sadrže dodatne komponente koje pomažu u njegovoj optimalnoj apsorpciji.
S druge strane, neke multivitaminske tablete sadrže količine vitamina i minerala koje znatno premašuju preporučene dnevne doze, što može biti nepotrebno, pa čak i potencijalno štetno.
Rizici prekomjernog unosa vitamina
Uzimanje previše vitamina dovodi do stanja hipervitaminoze, koja može da izazove simptome poput osipa, mučnine, oštećenja jetre ili bubrega, pa čak i moždanog udara. Rizik je posebno visok kod vitamina A, D, E i K, koji se rastvaraju u mastima, talože u organizmu i mogu da se akumuliraju do toksičnih nivoa, piše Verywell Health.
Prekomjerni unos vitamina B₆ na primjer, može da izazove oštećenje perifernih nerava, poznato kao „megavitamin-B₆ sindrom”, koji se obično povlači nakon prestanka uzimanja ovog vitamina.
Pored toga, pretjerano uzimanje vitamina C može da izazove gastrointestinalne smetnje poput dijareje, grčeva i nadutosti, dok višak gvožđa može da dovede do toksičnosti koja oštećuje jetru, srce i pankreas. Dugotrajna i nekontrolisana suplementacija može, takođe, da ometa apsorpciju drugih nutrijenata. Previše cinka, na primjer, može da smanji apsorpciju bakra i gvožđa.
Zbog toga je važno pridržavati se preporučenih dnevnih doza i, kada je moguće, unos vitamina i minerala obezbjeđivati prvenstveno kroz raznovrsnu ishranu, a suplemente koristiti samo po potrebi i uz konsultaciju sa ljekarom ili nutricionistom.
Neki suplementi se lako „ispiraju” iz organizma
Način eliminacije suplementa zavisi od njegove rastvorljivosti, hemijske strukture i potreba organizma. Vitamini rastvorljivi u vodi brzo se izlučuju, dok se vitamini rastvorljivi u mastima i minerali talože i mogu se akumulirati do toksičnih nivoa.
Vitamini poput vitamina C i B kompleksa, rastvorljivi u vodi, apsorbuju se u crijevima i koriste za metaboličke procese, a višak se izlučuje putem urina. Zbog toga se često kaže da se ovi vitamini „ispiraju” iz organizma. Tijelo ne nakuplja toksične nivoe ovih vitamina lako, ali i da ih je potrebno redovno unositi kroz ishranu ili suplemente ako postoji povećana potreba.
Vitamin A, D, E i K spadaju u grupu vitamina rastvorljivih u mastima. Oni se skladište u jetri i masnom tkivu i ne izlučuju se brzo. To omogućava tijelu da ih koristi po potrebi, ali preveliki unos može da dovede do nakupljanja i toksičnosti, poznate kao hipervitaminoza. Zbog toga se njihovo korišćenje mora pažljivo pratiti i moraju se poštovati preporučene dnevne doze.
Minerali poput kalcijuma, gvožđa, magnezijuma i cinka, imaju složeniji sistem apsorpcije i eliminacije. Njihovo izlučivanje zavisi od potrebe organizma i skladištenja u kostima, jetri ili drugim tkivima. Višak kalcijuma, na primjer, može da se izluči urinom ili stolicom, dok tijelo skladišti gvožđe u jetri, gdje prevelike količine mogu da budu toksične i izazovu oštećenje organa.
Biljni ekstrakti i drugi nutritivni dodaci se, takođe, metabolišu u jetri i bubrezima, a višak aktivnih supstanci se eliminiše urinom ili žuči. Slično vitaminima i mineralima, prekomjerni unos može da dovesti do neželjenih efekata, posebno kod kombinacije više suplemenata ili ljekova.
Korist za trudnice
Mnogi ljekari su mišljenja da trudnice i žene koje planiraju trudnoću treba da uzimaju multivitaminske suplemente posebno prilagođene za ovo stanje. Ovi suplementi obezbjeđuju neophodne nutrijente koji se ne dobijaju dovoljno putem hrane, kao što su folna kiselina, vitamin D, gvožđe, jod i drugi.
Multivitaminski suplementi mogu da spriječe ili ublaže neke od uobičajenih problema u trudnoći, kao što su anemija, grčevi u nogama, umor, mučnina i infekcije, ali i da obezbijede plodu dovoljne količine vitamina i minerala.
Multivitaminski suplementi, naravno, nisu zamjena za zdravu i uravnoteženu ishranu, već samo dodatak koji pomaže da se zadovolje povećane potrebe organizma trudnice.
Prije uzimanja bilo kakvih suplemenata potrebno je konsultovati se sa ginekologom, jer prevelike doze nekih vitamina i minerala mogu da budu štetne za majku i plod.
Bolje jabuka nego pilule
Djeca ne treba da uzimaju multivitaminske suplemente, osim ako imaju neki zdravstveni problem ili nedostatak određenih nutrijenata.
Većina djece može da dobije sve potrebne vitamine i minerale iz balansirane i raznovrsne ishrane koja uključuje voće, povrće, žitarice, mlječne proizvode i meso.
Multivitaminski suplementi mogu da budu posebno štetni za djecu ako se uzimaju u prevelikim količinama, jer mogu da izazovu neželjene efekte kao što su mučnina, dijareja, glavobolja, osip, pa čak i oštećenje jetre ili bubrega. Zato je važno da se prije davanja multivitaminskih suplemenata djeci konsultujete sa pedijatrom i pratite uputstva za doziranje.
Коментари0
Остави коментар