K. J. [ T portal ]

Nova studija pokazala - igranje video igara može imati ozbiljne zdravstvene posljedice

Najnovije istraživanje otkrilo je da je takozvana „prezasićenost igrama“ – igranje video igara satima – direktno povezana sa anksioznošću, depresijom i lošim snom kod djece i mladih, pri čemu je problem posebno izražen kod dječaka.

Naučnici iz Hong Konga anketirali su 2.592 učenika i otkrili da čak 31 odsto njih ima problema sa prekomjernim igranjem video igara (binge gaming).

Stručnjaci su definisali „binge gejmera“ kao nekoga ko igra na konzoli ili računaru pet ili više sati bez prestanka. Preciznije, 30 odsto ispitanih je reklo da igraju barem jednom mjesečno, a ova pojava je 14,3 odsto češća kod dječaka.

Kod oba pola, "binge gejmeri" imaju veću vjerovatnoću da dožive depresiju, anksioznost, stres, usamljenost, poremećaje spavanja i niže samopoštovanje u školi u poređenju sa onima koji ne igraju.

Takođe su prijavili višestruke slučajeve problematične zavisnosti od igara poznate kao internetski gejming poremećaj (internet gaming disorder - IGD).

Brojne opasnosti

Autori studije navode da „prekomjerno igranje“ može označiti početnu fazu razvoja IGD-a i drugih ozbiljnih društvenih, fizičkih i mentalnih problema.

Takođe ističu da i drugi faktori rizika, poput poremećaja pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD) i autizma, takođe mogu dovesti do razvoja poremećaja.

Najnoviji podaci iz Velike Britanije pokazuju da čak 91 odsto djece i mladih uzrasta od tri do 15 godina igra video igre, a Svjetska zdravstvena organizacija je zvanično priznala to kao zdravstveni poremećaj.

Dodatna istraživanja su otkrila da druge navike povezane sa ekranima, poput sati „skrolovanja“ na mobilnim uređajima, udvostručuju rizik od razvoja anksioznosti, pa čak i učetvorostručuju rizik od depresije kod tinejdžera.

Dugotrajno sjedenje ispred ekrana dodatno doprinosi osjećajima anksioznosti, depresije, agresije i impulsivnosti kod mladih ljudi.

Međutim, neka istraživanja su takođe pokazala moguće koristi od umjerenog igranja video igara.

Povećan rizik

Sve se ovo dešava usred rastuće krize mentalnog zdravlja među djecom. Preko 20 odsto djece uzrasta od osam do 16 godina u Velikoj Britaniji imalo je vjerovatni mentalni poremećaj 2023. godine, što je povećanje od sedam odsto u odnosu na 2017. godinu.

Međutim, neka istraživanja su takođe pokazala moguće koristi od umjerenog igranja video igara: igrači su postigli bolje rezultate na testovima pamćenja, pažnje i rasuđivanja u poređenju sa onima koji ih ne igraju, dok redovno vježbanje (u skladu sa preporukama NHS-a) nije pokazalo isti uticaj na kognitivne sposobnosti, iako je imalo blagotvoran efekat na pamćenje.

Japanska studija sprovedena na preko 97.000 ispitanika otkrila je da ovaj omiljeni hobi mnogih i često nepravedno stigmatizovan, igranje video igara, može imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje – ali samo dok se ne pretvori u nekontrolisano, prekomjerno igranje. Granica koristi vjerovatno leži upravo u umjerenosti.

Rezultati u cjelini ukazuju na to da „prekomjerno igranje“ značajno povećava rizik od lošeg mentalnog zdravlja kod djece i mladih, i da preventivne mjere i obrazovanje postaju neophodni kako bi se zaštitili najmlađi.