B.Bu. [ b92 ]

ISTRAŽIVANJE

Radni dan na nogama i posljedice

Dugi sati stajanja na poslu dovode vremenom do bolova u leđima i mišićima, do umora i otoka nogu, problema s koljenima i venama.

Mnogi poslovi zahtijevaju duge sate stajanja i na početku radnog vijeka, zaposleni kao mladi izdržavaju takav način rada bez previše pritužbi. Ali dug radni vijek proveden na nogama vremenom dovodi do bolova u leđima i mišićima, do umora i otoka nogu, problema s koljenima, a može povećati rizik od nastanka bolesti srca i krvnih sudova, komplikacija u trudnoći, upozorio je nedavno američki Nacionalni institut za bezbjednost i zdravlje na radu, koji je sproveo istraživanje.

O sličnim zdravstvenim tegobama naših prodavačica u tržnim centrima i prodavnicama, konobara u restoranima, zaposlenih na aerodromima, frizerki, ali i hirurga i medicinskih sestara dugo već nije bilo nacionalnog istraživanja. Dugotrajno stajanje takođe može dovesti do hronične venske insuficijencije, bolesti u kojoj oštećene vene utiču na cirkulaciju krvi.

Za agenciju AP, ljekari su objasnili da je kretanje, bilo da hodate ili prelazite iz stojećeg u sjedeći ili nagnut položaj, najbolji način za smanjenje ovih opasnosti po zdravlje. Neki priznaju da nose atletske trake, steznike za koljena… Svakome se preporučuje da isprobava različite tehnike za smanjenje umora, kao što su naizmjenično oslanjanje jedne noge na podnožje, nošenje cipela s ortopedskim đonom, odnosno s potporom cijelom stopalu, i naravno, pauzama za sjedenje i odmor.

U Americi su davno uvedeni lokalni, državni i savezni propisi o radu u ovim profesijama u vezi s pauzama i u prostorijama predviđenim za odmor ili u bilo kojem prostoru za zajedničku upotrebu. O tome su za AP govorili predstavnici aerodroma, ali i lanca knjižara („Barns end Nobls”). Zaposlenima u ugovorima čak stoji pravo da sjednu pod određenim uslovima u toku radnog dana. Ajlin Boris, poznata teoretičarka rada, feministkinja i profesorka na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari, podsjeća da je na početku 20. vijeka većina američkih država imala zakone koji su predviđali pravo da žene tokom rada sjede, jer je postojao strah da ako rade previše fizički naporan posao, neće moći da zatrudne. Cilj je bio zaštiti majčinstvo. Gotovo svaka država je imala zakone, ali se oni nisu sprovodili, a vremenom su oni ukinuti jer su važili samo za žene. Jedan od razloga je bio taj što se ženski pokret zalagao za jednaka prava.

Međunarodna organizacija rada, agencija UN, još prije 60 godina usvojila je standarde na radnom mjestu koji zahtijevaju od poslodavaca da obezbijede dovoljno pogodnih sjedišta, kao i razumne mogućnosti za radnike da ih koriste. Više od 50 zemalja ratifikovalo je taj sporazum, ali SAD nisu bile jedna od njih. Kapital i profit su ti koji diktiraju realnost, tek s ponekim izuzetkom. Recimo, u gradu En Arbor u državi Mičigen od vlasnika prodavnica, perionica veša, hotela, restorana, frizera, zahtijeva se da dozvole radnicima da sjede dok sjedenje ne ometa njihove dužnosti.