K. J. [ Živim.hr. ]

Bol se doživljava intenzivnije ako ne znamo šta da očekujemo

Kada slučajno dodirnemo nešto poznato, poput vrućeg tiganja, naš mozak već zna kakav osjećaj da očekuje i koliko može da boli. Ali ako ste imali povez preko očiju i niste imali pojma da dodirujete nešto vrelo, osjetili biste intenzivniji bol, čak i ako tiganj nije bio dovoljno vruć da izazove tešku opekotinu, prenosi Živim.hr.

Nova studija sprovedena na Odeljenju za kliničku medicinu Univerziteta Arhus otkriva da ako ne znate šta možete da očekujete mijenja način na koji mozak tumači bol, a to dovodi do toga da nešto više boli, čak i ako nema stvarne opasnosti.

U studiji objavljenoj u časopisu „Science Advances“, naučnici su sproveli eksperiment u kojem su učesnici predviđali da li će osjetiti toplotu ili hladnoću na podlaktici. Ali ponekad su bili izloženi i toplim i hladnim stimulansima istovremeno, što je izazivalo osjećaj žarećeg bola, fenomen poznat kao toplotna iluzija.

„Dosadašnja istraživanja su pokazala da naša očekivanja oblikuju način na koji ćemo doživjeti bol. U ovoj studiji želeli smo da saznamo da li neizvijesnost u ovom očekivanju, odnosno situacija u kojoj mozak nema jasno predviđanje, takođe može da pojača bol. Koristeći fenomen takozvane toplotne iluzije, uspjeli smo da pokažemo da, čak i kada se ništa opasno ne dešava, nepoznavanje šta da očekuje izaziva prilično visok stepen bola“, rekla je autorka studije profesorka Frančeska Fardo.

Za potrebe studije, naučnici su kombinovali sofisticirano snimanje mozga sa kompjuterskim modeliranjem kod 300 ispitanika. To im je omogućilo da vide kako su reakcije neizvjesnosti povezane sa određenim djelovima našeg mozga.

„Naša studija pokazuje da neizvjesnost, a ne samo očekivanje, igra važnu ulogu u osjećaju bola. Prethodna istraživanja placebo i nocebo efekata pokazala su da očekivanje olakšanja može ublažiti bol, dok očekivanje povrede može povećati osjećaj bola. Naše otkriće tome dodaje još jedan sloj: kada mozak nije siguran šta da očekuje i naiđe na zbunjujuće signale, okreće se na stranu opreza i pojačava bol više nego što je potrebno“, objašnjava prof. Fardo.

Ona je dodala da to može uticati na način na koji liječimo pacijente sa bolom i anksioznošću.

„Kratkoročno, ovo otkriće može pomoći naučnicima koji se bave bolom da bolje razumiju kako ovi procesi funkcionišu, ali takođe može pomoći ljekarima da bolje planiraju strategije za kontrolu bola kako bi se pacijenti osjećali manje nesigurno šta ih čeka“, rekao je autor studije, dodajući da sada planiraju da ponove studiju na osobama sa hroničnim bolom i ispitaju da li psihološki faktori, kao što su depresija i anksioznost, takođe igraju ulogu u nastanku bola.