B.Bu. [ b92 ]

LJEKAR UPOZORAVA

Zbog viška kilograma trpe kuk i koljena

U mladosti debljina se lakše nosi, ali poslije 50. godine kreću problemi s kretanjem, bolovi i degenerativne promjene na zglobovima.

S nekoliko zimskih kilograma viška mnogi su osjetili da se teže kreću, a ima i onih koje je bol u koljenu natjerao da se obrate ljekaru i da krenu na terapije ne bi li povratili uobičajeni hod. Mnogo je više onih koji su tegobe pripisali manjem kretanju tokom zimskih mjeseci, hladnoći, nego stvarnom uzroku – višku kilograma i debljini.

Da višak kilograma u mnogim slučajevima ima više veze s bolovima u kičmi i zglobovima, nego „dežurni krivac” – reuma, potvrđuje i prof. dr Olga Popović Mladenović, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije:

– Višak kilograma sigurno ima veze s bolovima u koljenima, ali zbog kretanja tu je opterećen i kuk i o tome mora da se vodi računa poslije 50. godine. Mlađe osobe lakše nose teret viška kilograma, ali kako se stari, taj višak deformiše prvo koljeno. Zato se prvo javlja bol pri hodu niz stepenice i uz njih, jer se tada više i opterećuje. Tada govorimo o degenerativnim promjenama na zglobovima.

Naša sagovornica objašnjava da zbog prekomjerne uhranjenosti dolazi i do problema s tetivama oko koljena, kao i s natkoljenim mišićem koji „drži” koljeno (tetive idu preko koljena). Kada se osoba manje kreće ili ima višak kilograma, te tetive se skraćuju i dolazi do bola i do otežanog kretanja.

– Ne mora da znači da je krivac samo višak kilograma, ali on sigurno pripomaže tom stanju – pojašnjava doktorka.

Zato te osobe imaju nerijetko i problem kod ustajanja sa stolica jer su zglobovi koljena i kuka, figurativno rečeno – „zaribali”.

Treći problem iza kojeg stoji višak kilograma je lumbalni bol, a objašnjenje je opet slično: mišići su skraćeni od neupotrebe.

Kod koljena dolazi do skraćenja zadnje lože natkoljenice i u zglobu i to stanje ljekari nazivaju tendinopatijom.

– Osobe s ovim problemom u uspravni položaj ustaju tako što ne isprave potpuno koljeno, nego im je potkoljenica u odnosu na natkoljenicu u tupom uglu i oni u stvari hodaju sa smanjenom aktivnošću mišića. Ako su im pritom još i slabi natkoljeni mišići, onda oni imaju veliki problem – kaže naša sagovornica.

Ona primjećuje da se u posljednjih nekoliko godina značajno povećao broj ekstremno gojaznih osoba, s više od 120 i 130 kilograma, i te osobe imaju velike probleme. Među njima je, po njenom iskustvu, više žena nego muškaraca.

Naravno, ne treba čekati, niti dozvoliti ekstremnu gojaznost da bi se nešto u dosadašnjem načinu života promijenilo, podsjeća doktorka i kaže da je veoma važno donijeti odluku da se smrša, da se bira zdravija ishrana i redovno vježba.

Neophodno je procijeniti šta pacijent može da radi.
Antibol terapija, pa vježbe

Kada zbog bolova u kuku, koljenu ili krstima ipak stigne na fizikalnu terapiju, cilj je da ta osoba, kako naša sagovornica objašnjava, dobije antibol terapiju: laseroterapiju, tens, elektroforezu lijeka i magnetoterapiju. Ona poručuje:

– Poslije toga pacijent može normalno da ustaje i da hoda s manje bolova, ali moraju da se uključe i vježbe. Tu je neophodno procijeniti šta pacijent može da uradi. Ako pacijent ne vježba, nismo ništa uradili !

Uz to bi, dodaje, bilo idealno da takva osoba smanji neki kilogram i pređe na zdraviji režim ishrane. I ljekari sve to objasne, ponove mnogo puta, napišu u izvještaju.

– Molimo ih, objasnimo, ali oni jednostavno nemaju energije da se bave svojim problemom. Govorimo o osobama u dobi između 50 i 60 godina. Ipak, događa se da neke osobe koje su cio život kuburile s viškom kilograma poslije ulaska u sedmu ili osmu deceniju počinju da gube kilograme, ali to se nažalost obično događa usljed neke pridružene bolesti, dijabetesa ili nekog kardiovaskularnog oboljenja, kada se uplaše i kada shvate da je životno važno da smanje broj kilograma – kaže dr Olga Popović Mladenović.

I mlađi postepeno na rekreaciju
Na pragu proljeća, svi samo čekaju malo toplije dane da istrče u šume i parkove, da se bace na rekreaciju. Šta sve možemo u martu?

– Prvo, svi mogu malo više da hodaju – do prodavnice, posla, da manje koriste kola. Zatim može da se šeta u prirodi. Mladima i sredovječnima savjetujem da rekreaciju počnu postepeno, uz neki sistem. Dakle, oni koji idu u teretane, prve nedjelje trebalo bi da rade samo polovinu vježbi, koje su uobičajeno radili, sljedeće nedjelje da povećavaju, ali nipošto veliki tereti odjednom, na početku. Ko se odluči za vožnju bicikla, to treba da radi postepeno: da prvo prelazi pet kilometara, pa 10... Oni koji se odluče za trčanje – za početak na svaki drugi dan. I ono vrlo važno: preznojena majica se skida što prije s tijela – kaže doktorka.

I uvijek preporučuje plivanje – najmanje dva puta nedjeljno i to treba forsirati leđno plivanje, da se fino istegne kičma.