B.Bu. [ b92 ]

KADA POTRAŽITI POMOĆ?

Ovi simptomi ukazuju da patite od niskog krvnog pritiska

Za razliku od hipertenzije, hipotenzija je znak da je krvni pritisak prenizak.

Ovo stanje remeti funkcionisanje ljudskog organizma i izaziva pojavu nekih simptoma koje je važno znati prepoznati na vrijeme.

Hipotenzija označava stanje niskog krvnog pritiska, što znači da u različite djelove tijela ne stiže dovoljno krvi. Dakle, to je suprotno od hipertenzije. Karakteriše ga pregršt simptoma koje je potrebno pratiti kako bi se reagovalo na vrijeme.

Koji su simptomi hipotenzije?
Normalne vrijednosti pritiska su kada gornji odnosno sistolni pritisak je 115 do 120 mm Hg, a niži ili dijastolni pritisak je 75 do 80 mm Hg.

Neki ljudi se osjećaju dobro sa nižim krvnim pritiskom od navedenih vrijednosti, ali se pritisak od 90/60 obično smatra preniskim. Medicina navodi da je pritisak nizak – ako je bar jedna od dvije izmjerene vrijednosti (gornja ili donja) manja od normalne, prenosi Tportal.hr.

Nizak krvni pritisak može biti uzrokovan brojnim faktorima, uključujući starost, dehidraciju i probleme sa srcem. Međutim, od njega najčešće pate osobe starije od 65 godina, trudnice i dijabetičari.

Najčešći simptomi niskog krvnog pritiska su vrtoglavica i ošamućenost, što je posebno izraženo kada se naglo ustanete iz sjedećeg ili ležećeg položaja; zamagljen vid koji može nastati kao rezultat smanjenog dotoka krvi u oči; nesvjestica, pri čemu treba biti oprezan jer kratkotrajni gubitak svijesti može biti ozbiljan simptom hipotenzije; umor i slabost; mučnina, ponekad praćena povraćanjem.

Osim toga, osobe sa niskim krvnim pritiskom mogu takođe da osjete osjećaj praznine u glavi, poremećenu koncentraciju, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu, lupanje srca ili nepravilan rad srca i osjećaj žeđi.

Zbog smanjenog dotoka krvi i kiseonika u mozak, hipotenzivni bolesnici imaju povećanu potrebu za ležanjem i odmorom.

Tipovi niskog pritiska
Postoji nekoliko vrsta niskog krvnog pritiska.

Ortostatska hipotenzija - poznata i kao posturalna hipotenzija - ovo se odnosi na nagli pad krvnog pritiska koji se javlja kada se ustanete iz sjedećeg ili ležećeg položaja.

Česta je kod starijih osoba i može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu dok se tijelo ne prilagodi novom položaju.

Postprandijalna hipotenzija – ukazuje na pad krvnog pritiska koji se javlja sat do dva nakon obroka. Stanje je češće kod starijih osoba i onih sa autonomnom disfunkcijom.

Neuralno posredovana hipotenzija - To je stanje uzrokovano abnormalnom refleksnom interakcijom između srca i mozga. Može se javiti kada dugo stojite u jednom položaju ili kao reakcija na jake emocije kao što su šok ili strah.

Ustavna hipotenzija - Ukazuje na stanje uporno niskog krvnog pritiska bez specifičnog uzroka.

Važno je napomenuti da nizak krvni pritisak može biti ozbiljan ako izaziva simptome ili je znak nekog drugog zdravstvenog problema. U ovim slučajevima neophodno je potražiti medicinsku pomoć radi pravilne dijagnoze i liječenja.

Kada potražiti pomoć?
Iako hipotenzija nije nužno ozbiljno stanje, preporučljivo je konsultovati ljekara kada se pojave povezani simptomi. Nizak krvni pritisak može biti simptom većeg zdravstvenog problema koji treba dijagnostikovati, a zatim liječiti.

Nekoliko dnevnih prilagođavanja načina života generalno je dovoljno za liječenje. Ovo može zahtijevati praćenje unosa vode kako biste bili sigurni da je dovoljan ili, na primjer, dovoljno vježbanja.

Iako blaga hipotenzija ne zahtijeva uvijek liječenje, važno je prepoznati znake koji ukazuju na potrebu za medicinskom intervencijom.

Potražite medicinsku pomoć ako doživite:

 -intenzivne ili dugotrajne simptome
 -česte nesvjestice
 -konfuziju ili dezorijentaciju
-hladna i vlažna koža
-bol u vratu ili leđima
-ozbiljne poteškoće sa disanjem.