- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
03. 03. 2025.
13:30 >> 13:30
Čitaj mi:
PREPORUKE
Vaskršnji post – kako postiti, a ne ugroziti zdravlje
Danas počinje vaskršnji post. Prva sedmica je strogo post na vodi, dok se kasnije u ishranu mogu uključiti biljna ulja i drugi posni sastojci. Pravilno izbalansirana posna ishrana može biti hranljiva, ukusna i korisna za organizam, ali je ključ u odabiru prirodnih i zdravih namirnica, istakli su dr Marija Anđelković i Slobodan Stijačić, sportski trener.
Jedna od najčešćih briga onih koji danas započinju post je kako pravilno postiti, kako se pravilno hraniti, a ne ugroziti zdravlje. Ako krenemo od toga šta je ideja posta, cilj sigurno nije da se smanji tjelesna masa i ako neko kreće u post zbog toga, pogrešni su mu razlozi, ističe dr Marija Anđelković iz Centra za sportsku ishranu i suplementaciju.
„U osnovi posta jeste da čovjek osjeti jednu vrstu iskušenja u tome da nema dovoljno hrane i osnova posta jeste da vi u stvari nemate baš veliki izbor hrane. Danas ljudi koji poste primarno se bave time kako će dan da ispune hranom, ako već ne jedu meso i namirnice životinjskog porijekla. Tako da u stvari pravilan post znači planiranje“, objašnjava ona.
Onaj ko kreće u post trebalo bi da više vodi računa o svim mikronutrijentima – o izvoru proteina, što je najveći izazov posta, o izboru ugljenih hidrata, pošto će njih biti najviše, ali neki imaju veću nutritivnu vrijednost. Takođe, treba pravilno izabrati i masti, dodaje Anđelkovićeva.
„Tako da neko ko kreće u post, osim ako neće da posti tako što će da gladuje, što opet i nije ideja posta, trebalo bi da planira svoju ishranu. Ono što će najviše da nedostaje su proteini. Biljna hrana jeste bogata proteinima, ali je potrebno unositi ih u većoj količini i mnogo raznovrsnije, nego što to činimo u svakodnevnoj ishrani.“
Post i fizička aktivnost
Slobodan Stijačić, sportski trener ističe da živimo u izobilju hrane, ali loše ishrane. Sportisti i rekreativci koji poste, trebalo bi najprije da razgovaraju sa svojim duhovnikom i sa doktorom kako bi se pripremili za post ili suplementaciju.
"Sa druge strane, trener je taj koji vodi računa o klijentu, njegovom trenutnom stanju, intenzitetu njegovog treninga i količini energije koju ima. Činjenica je da je količina proteina u vreme posta dosta niža i intenzitet treninga mora da se menja. Izbegavaju se treninzi snage i mase, a veći fokus se stavlja na održavanje trenutnog stanja vežbača“, naglašava Stijačić.
Post sa druge strane nosi u sebi neku drugu vrednost, napominje sportski trener, koja se ne svodi samo na uzdržavanje od hrane. Zato je potrebna disciplina i istrajnost kako u treningu, tako i u postu, da se obračunamo sa svojim slabostima, bezvoljnošću, nemotivisanošću i dođemo do određenog cilja.
Doktorka Anđelković naglašava da svi koji nameravaju da poste predstojećih sedam nedelja, trebalo bi pre toga da znaju neke osnovne parametre vezane za stanje svog organizma. Ono što se zna je da će tokom posta nedostajati vitamin B12 kojeg ima samo u mesu, nedostajaće gvožđe kojeg takođe dominantno ima u namirnicama životinjskog porekla, nedostajaće kalcijum jer nema mleka i mlečnih proizvoda.
„Tako da bilo bi dobro da ljudi koji kreću u post imaju barem neke osnovne podatke o svom zdravlju, najmanje barem neku krvnu sliku, da znaju gde se nalaze, jer će sam post, posebno tokom treninga dovesti do slabosti, do umora, do manjka snage i to će treneri primetiti. Znači neće biti samo nedostatak vitamina, minerala ili nedostatak proteina, već su za svaki trening ipak dominantni ugljeni hidrati“, napominje gošća Jutarnjeg programa.
U svakom slučaju to ne bi trebalo da bude samo hljeb, pirinač i krompir, već integralne žitarice, voće i povrće.
„Naučili smo da žurimo, ali nismo naučili da čekamo i da se strpljivo pripremimo za izazove koje nam slijede, bilo to u treningu, bilo u postu ili bilo koji drugi cilj da postavimo sebi. Potrebno je barem 10 dana nekog uvoda, polako pripreme, pa onda ulazak u post i trening“, dodaje Slobodan Stijačić, sportski trener.
Pored toga, treba imati u vidu da postoje sportisti koji su veći dio svoje profesionalne karijere vegetarijanci i vegani, tako da se ovih sedam nedjelja posta ne može proglasiti za neki izuzetan podvig, ističe dr Marija Anđelković iz Centra za sportsku ishranu i suplementaciju.
Коментари0
Остави коментар