K. J. [ Net.hr ]

stručnjak dao korisne savjete

Neurolog ukazao na stvari koje radimo, a mogu dovesti do zdravstvenih problema

Neurolog dr Bejbing Čen je otkrio naizgled bezazlene stvari koje nikada ne bi uradio zbog rizika od moždanog udara, demencije i povreda.

Rekao je da uobičajene navike poput odlaska kod kiropraktičara, „pucanja“ vrata i nedovoljno spavanja mogu dovesti do većeg rizika od oštećenja mozga.

Dr Čen je poznat na Tik Toku kao Dr Bing, u dva viralna videa otkrio je stvari koje nikada ne bi uradio.

Prva je „nasilna manipulacija vratom“, koju obično rade kiropraktičari, ali uključuje i „pucanje“ vrata.

Odlazak kod kiropraktičara

„Prisilno prilagođavanje vrata može da nosi rijedak, ali ozbiljan rizik, a to je disekcija vertebralne arterije“, rekao je on.

To je pukotina u arteriji koja snabdijeva krvlju moždano stablo i kičmu. Kada arterija pukne, krv može da iscuri i formira ugruške koji blokiraju dotok krvi u mozak i izazivaju moždani udar, piše Daily Mail.

„To je mali rizik za normalne ljude, ali ako već imate slab zid krvnih sudova ili ako imate pukotinu za koju niste znali, rizik od moždanog udara je mnogo veći nakon manipulacije“, rekao je dr Čen je upozorio da oštećenje ponsa, koji je dio moždanog stabla, može dovesti do „jedne od najstrašnijih stvari koje sam ikada vidio, a zove se sindrom zaključavanja“.

Ovo izuzetno rijetko stanje izaziva skoro potpunu paralizu tijela. Oboljeli ne mogu da se kreću ili govore, ali su potpuno svjesni svega što se dešava oko njih.

Nedostatak sna povećava rizik od demencije

„Za bol u vratu, držim se sigurnijih opcija kao što su istezanje, nježne vježbe ili fizikalna terapija“, otkrio je neurolog. Takođe je rekao da nikada ne bi ignorisao glavobolju koja se „osjeća drugačije“ od uobičajene.

Za ljude koji žive sa hroničnim glavoboljama i migrenama, lako je ignorisati glavobolje. Međutim, kada se pojave novi simptomi ili obrasci, „to može biti znak nečeg ozbiljnog kao što je krvarenje, tumor ili aneurizma“, rekao je dr Čen.

Takođe je dao prednost dovoljnom broju sati sna.

Nedovoljno spavanje tokom noći

„Hronični nedostatak sna može povećati rizik od demencije“, upozorio je on.

Tokom sna, moždane ćelije i njihove veze se smanjuju, omogućavajući više prostora između ćelija. Ovo pomaže u dreniranju beta amiloida, proteina koji sakuplja i formira plakove koji ometaju komunikaciju u mozgu, uništavajući ga i dovodeći do demencije.

Dr Čen je preporučio da spavate najmanje šest sati svake noći, mada bi idealno bilo da to bude osam sati.

Grijanje na gas

Doktor je preporučio izbjegavanje grijanja na gas. Osim što postoji opasnost od požara, dr Čen je rekao da oni „mogu biti nevjerovatno opasni“ zbog povećanog rizika od trovanja ugljen-monoksidom.

Dokazano je da trovanje ugljen-monoksidom povećava rizik od demencije jer lišava mozak kiseonika i uzrokuje odumiranje moždanih ćelija.

Dr Čen je takođe upozorio da ako idete napolje da čistite snijeg, prvo se istegnite.

Prekomjerno naprezanje može dovesti do nesvjestice

„Hladno vrijeme vara vaš mozak da pomisli da ne radite toliko naporno jer vam nije vruće ili se znojite. To je opasno jer je nešto tako jednostavno kao što je čišćenje snijega lopatom intenzivnije nego što ljudi shvataju“, rekao je on.

On je napomenuo da prenaprezanje može dovesti do nesvjestice i povećati rizik od povreda glave.

„Uvijek preporučujem da se istegnete najmanje pet do deset minuta pre bilo kakve zimske aktivnosti, uključujući čišćenje snijega lopatom, i pravljenje češćih pauza“, dodao je on.

Ignorisanje sozonskog afektivnog poremećaja

Dr Bing je takođe upozorio da se ne ignorišu znaci sezonskog afektivnog poremećaja, vrste depresije uzrokovane nedostatkom sunčeve svjetlosti i kraćim zimskim danima.

„Ovdje se ne radi samo o depresiji. To zapravo može dovesti do značajnih kognitivnih i emocionalnih promjena, kao što su loša koncentracija, umor i nedostatak motivacije“, rekao je on.

Takođe je primijetio da se to dešava zbog niskog nivoa osvjetljenja koje ometa proizvodnju serotonina u mozgu, hormona koji podiže raspoloženje, i melatonin koji govori tijelu da je vrijeme za spavanje.

Neurolog je preporučio 20 do 30 minuta svjetlosne terapije ujutru za podizanje nivoa serotonina i sprečavanje lučenje melatonina, kao i redovno vježbanje i spavanje, ali i izlazak napolje tokom dana, prenosi Net.hr.