B.Bu. [ n1 ]

IZ UGLA PSIHOLOGA

Spontanost kao lijek: Umanjuje stres i poboljšava moždane funkcije

Spontanost kao prirodna reakcija na neočekivane situacije ili impulsivne odluke koje nisu unaprijed planirane, ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja i poboljšanju rada mozga.

Iako društvo često naglašava važnost planiranja i organizacije, naučna istraživanja pokazuju da je integracija spontanosti u svakodnevni život povezana s brojnim psihološkim i neurološkim dobrobitima, piše sensa.hr.

Spontanost stimuliše određene djelove mozga, poput prefrontalnog korteksa, koji je odgovoran za donošenje odluka, fleksibilno razmišljanje i kreativnost. Kada smo spontani, mozak stvara nove neuronske puteve, što omogućava bolje prilagođavanje na nove situacije. Osim toga, spontano ponašanje povećava nivo neurotransmitera dopamina, poznatog pod nazivom „hormon sreće“.

Studije pokazuju da su osobe koje se često upuštaju u spontane aktivnosti manje sklone anksioznosti i depresiji i pokazuju veći stupanj životnog zadovoljstva. Ovaj učinak može da se pripiše osjećaju slobode i fleksibilnosti, koji proizilazi iz sposobnosti da se djeluje bez pretjeranog promišljanja ili brige o ishodima.

Povećanje spontanosti ne znači odustajanje od strukture ili rutine, već uključivanje malih, nenametljivih promjena u svakodnevne aktivnosti.

Evo nekoliko predloga kako to postići:

Uvođenje novih aktivnosti – Pokušajte da svake nedjelje uključite jednu novu aktivnost koja nije dio vaše uobičajene rutine, poput šetnje nepoznatim putem, posjeta muzeju ili sudelovanja u nekoj radionici.
Mikrospontanost – U svakodnevnim situacijama, kao što su odabir obroka ili ruta do posla, pokušajte da se povremeno odlučite za nešto drugo od uobičajenog. Na primjer, isprobajte novo jelo u omiljenom restoranu ili istražite alternativnu rutu do posla.
Slobodni vikendi – Ostavite jedan vikend mjesečno bez plana. Odluku o tome što ćete da radite donesite ujutro, na osnovu trenutnog raspoloženja i vremenskih prilika.
Slušanje intuicije – Slušajte unutrašnje impulse i odluke donesite spontano kada osjetite inspiraciju. Ako se pojavi ideja za posjetu prijatelju ili odlazak na izlet, razmotrite je i reagujte na nju, umjesto da je odlažete.
Društvene aktivnosti – Otkrijte novu stranu spontanosti kroz interakcije s prijateljima ili porodicom. Neplanirani susreti, odluke o zajedničkim aktivnostima ili izlascima mogu da osvježe odnos i donesu neočekivane radosti.
Uvođenje spontanosti u svakodnevicu donosi mnoge kvalitete koje poboljšavaju mentalno zdravlje i opšte blagostanje. Podstiče kreativno razmišljanje jer omogućuje mozgu da napusti uobičajene obrasce i istraži nove mogućnosti. Smanjuje pritisak samonametnutih očekivanja i perfekcionizma, a u društvenim situacijama često rezultira autentičnijim i dubljim interakcijama s ljudima. Osobe koje dopuštaju povremene spontane aktivnosti često doživljavaju veći osjećaj slobode i zadovoljstva, jer nisu zarobljene u monotoniji svakodnevnih obaveza.

Stoga ima i ključnu ulogu u smanjenju stresa jer omogućuje osobi da se odmakne od rigidnih očekivanja i predvidivosti. Kada se previše oslanjamo na rutinu, svaka promjena može da izazove stres i tjeskobu. Međutim, uključivanjem spontanih trenutaka u dan, učimo da se lakše prilagodimo promjenama, smanjujući tako njihovu stresnu komponentu. Takođe, spontane aktivnosti često uključuju elemente zabave i ugodnosti, što pomaže u oslobađanju endorfina, prirodnih tjelesnih „ublaživača“ stresa.

U konačnici, spontanost nije suprotnost rutini, već njen nadopunjujući elemenat. Omogućava nam da istražujemo nove aspekte života i vlastitih sposobnosti, podstičući mentalnu fleksibilnost i otpornost. Integracijom spontanih trenutaka u svakodnevni život, postajemo otvoreniji, smireniji i zadovoljniji, stvarajući pri tom harmoničan balans između strukture i slobode.