B.Bu. [ Klix.ba ]

HOTELSKI DORUČAK

Znate li koju bi hranu sa švedskog stola trebalo da izbjegavate?

Spakovali ste kupaće, luftmadrace, kantice i lopatice i brojite sitno do odlaska na godišnji. Ako niste od srećnika koji imaju vikendicu ili apartman na moru… ili barem prijatelje s nekretninom blizu plaže, vjerovatno ste savršeno savladali pretraživanje ponude smještaja.

I dok onaj privatni ima veliku prednost jer vam nudi privatnost i osjećaj kao da ste kod kuće, sve se više ljudi ponovno odlučuje za hotele jer tako nemaju briga oko kuvanja, spremanja, pranja i ostalih veselja svakodnevice. Još ako “piknete” polupansion po dobroj cijeni ili dobru ponudu s uključenim doručkom, riješili ste i trećinu briga na odmoru.

Hoteli najčešće za doručak nude švedski sto i koliko god privlačno izgleda šarena lepeza slanog, slatkog i svega što vam se kod kuće nikada ne da pripremati ujutro, nemojte se baš za svime pomamiti – neke od ponuđenih namirnica mogle bi vam upropastiti čitav odmor. Srećom, da ih prepoznate, ne morate ni listati zdravstvenu literaturu ni ostati gladni, samo se držite nekoliko opštih pravila koja će vas spasiti od trovanja i želučanih tegoba.

Naravno, ako hrana, posuđe na kojem je poslužena, tanjiri i pribor za jelo izgledaju prljavo, vjerujete, ne morate ni probati. Isti je slučaj s hranom koja izgleda sirovo, a ne bi trebala biti. Prošećite do obližnje pekare ili brunch bara, a onima koji dolaze poslije vas pomozite recenzijom koju ćete ostaviti za hotelski doručak. I da, iako ste platili, ne morate zaboraviti na higijenu – perite ruke prije jela, ne pipkajte i ne vraćajte hranu i pobogu – ne pljuckajte.

Hladno mora biti na hladnom, a toplo na toplom
U ugostiteljstvu postoji uopšteno “pravilo od dva sata”, odnosno ni jedna namirnica ili gotovo jelo ne bi trebali provesti duži period od toga na temperaturi koja im nije idealna. Kako ne znate kada je tačno švedski sto s kojeg ćete se poslužiti složen, radije pripazite da ono što treba biti na hladnom i stoji u hladnjaku, a pripremljena topla hrana u posudi koja se podgrijava. Ovo vrijedi za jaja i slaninu, mlijeko, jogurt, maslac, ali i voćne sokove.

Ako nema pribora za posluživanje, preskočite
Ako je hrana poslužena na tanjirima, u posudama ili zdjelama uz koje nije pripremljen i pribor za posluživanje, zamislite sve prije vas da je uzimaju prstima – jer barem je neko to učinio. Nemojte zamišljati gdje je sve prije gurao te prste, ali preskočite takvu hranu i odaberite nešto bez tuđih bakterija i nečistoća.

Narezano voće obožavaju i bakterije
Ni narezano voće i voćne salate nisu najsrećniji izbor jer što je voće sočnije i bogatije sokovima, to će se lakše na njemu razmnožiti bakterije. Ne zaboravite da je i paradajz voće, pa za nju vrijedi isto. Odaberite voće u komadu, a u voćnoj salati uživajte negdje gdje vjerovatno ne stoji narezana satima.

“Porodične” zdjele, posude i pakovanja
Nije neobično na švedskom stolu vidjeti namaze poput Nutelle, kikiriki-maslaca ili pekmeza poslužene “kao doma”, tj. otvorene i zabodena noža ili kašike koje će koristiti svi iza vas i koje koriste ko zna koliko već dana prije vas. Uvijek radije odaberite zapakovane namaze.