Б.Бу. [ n1 ]

PREVENCIJA

Dermatolog o posljedicama velikih vrućina na cjelokupno zdravlje

Širom svijeta ne prestaje talas velikih vrućina, a posljedice mogu da budu i smrtonosne.

Podaci za prethodnu godinu kada je počeo veliki talas vrućina pokazuju da je preko 60.000 ljudi u Evropi umrlo od posljedica istih.

Koji je najbolji način da se zaštitimo od velikih vrućina, i koje su to posljedice moguće po naše cjelokupno zdravlje?

Stručnjaci za javno zdravlje upozoravaju na pojave poput toplotnog osipa, grčeva, i toplotne slabosti.

Prema riječima specijaliste dermatologije dr Jovane Majstorović, visoke temperature sa sobom nose određene rizike za cjelokupno zdravlje, samim tim i za našu kožu.

"Kada se radi o toplotnom osipu, u pitanju je inicijalna reakcija koja nastaje zbog prevelike vrućine, kada naše, zapravo,naše znojne žlijezde nijesu u mogućnosti da izbacuju znoj napolje i tada dolazi do pojave crvenila na koži i sitnih bubuljica“.

Ona je ukazala i na ozbiljnije načine na koje tijelo reaguje na toplotu i pojavu toplotnih grčeva, kada zbog prevelike količine znoja koji odajemo, dolazi do gubitka elektrolita i tada je veoma važno da nadoknadimo tu izgubljenu količinu elektrolita.

„Moguća je pojava ozbiljnih komplikacija, poput poremećaja svijesti, toplotne iscrpljenosti, ali i toplotnog udara“, upozorava doktorka.

Ona je dodala da se na visokim temperaturama svakako savjetuje oprez, i to u svakom dijelu dana, a ne samo od 12 do 16 časova. Sa sobom uvijek treba da nosimo flašicu vode i da zaštitimo kožu, prije svega garderobom od prirodnih materijala, zatim dobra zaštita su naočare za sunce i šeširi sa većim obodom.

Razlike između sunčanice i toplotnog udara
„Sunčanica i toplotni udar su često prisutni. Do sunčanice dolazi zbog pretopljavanja glave i vrata, pa je zbog toga važno da nosimo kape i šešire kako neki djelovi tijela ne bi bili direktno izloženi suncu. Dok toplotni udar predstavlja jedno stanje koje ne nastaje samo zbog direktnog izlaganja suncu, već visokim temperaturama“, objašnjava dr Majstorović.

Kada su u pitanju zaposleni, doktorka kaže da je važno da se redovno provjetravaju prostorije u kojima borave, a posebno one u kojima ljudi rade u blizini peći.

Problemi sa kožom
Ono što dermatolozi savjetuju , kada su u pitanju mladeži je da se oni preventivno pregledaju jednom godišnje. S tim da postoje i oni mladeži koji su rizični, pa bi njih trebalo češće kontrolisati, što se pacijentu i naglasi.

„Koža i mladeži se svakako moraju štiti od sunca. Ono što je dokazano je da je izlaganje visokim UVA i UVB zracima štetno i može da dovede do promjena na koži“, kaže doktorka za N1.

Ona smatra da je za mladeže najbolja zaštita garderoba, a ukoliko to nije moguće, onda da to budu kreme sa zaštitnim faktorom.

„Primjećujemo da ljudi koriste hanzaplaste u te svrhe, a naš savjet je da budu oprezni sa skidanjem hanzaplasta, kako ne bi došlo do oštećenja mladeža“, dodaje doktorka.

Alergija na sunce
Na koži postoji nekoliko različitih tipova promjena i one se sve svrstavaju u alergije na sunce.

„Najčešće su promjene koje zovemo polimorfna svjetlosna reakcija. Ona se javlja nakon izlaganja suncu, ali ne odmah, može da prođe i nekoliko časova od izlaganja suncu.
Javlja se u vidu crvenila kože, svraba i osipa. Ukoliko je zahvaćena velika površina kože, neophodno je da se javite ljekaru“, kaže dr Majstorović.

Doktorka je ukazala i na solarnu koprivnjaču ili urtikatiju, koja se javlja neposredno nakon izlaganja suncu, i ređa je. Opekotine se takođe javljaju u ovom periodu čak i u gradovima, a do njih dolazi ukoliko se duže šetamo i na to bi posebno trebalo da obratimo pažnju kada smo na otvorenom.