[ rtcg.me ]

TROVANjE MEDIJIMA

Manje vijesti, više zdravlja

Ljudi s opsesivnim nagonom da stalno provjeravaju vijesti imaju veću vjerovatnoću da dožive stres, anksioznost, ali i da ugroze fizičko zdravlje, otkriva nova studija objavljena u časopisu Hilt Komjunikejšn.

Posljednje dvije godine proživjeli smo niz zabrinjavajućih globalnih događaja, od pandemije KOVID-a do Rusije koja je napala Ukrajinu, velikih protesta, masovnih pucnjava i razornih požara.  Mnoge ljude čitanje loših vijesti podstiče da se privremeno osjećaju nemoćno i uznemireno.

Za druge, izloženost dvadesetčetvorosatnom ciklusu vijesti o događajima koji se neprestano smjenjuju može imati ozbiljan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje - kao što pokazuju nova istraživanja. Dakle, oni koji imaju visok nivo zavisnosti o vijestima znatno su više skloni fizičkoj bolesti.

"Neprekidno gledanje vijesti može, kod nekih ljudi,  dovesti do stalnog stanja visoke pripravnosti, prekomjerno angažujući njihovu pažnju, čineći svijet mračnim i opasnim mjestom", kaže Brajan Meklahlin, vanredni profesor marketinga na Koledžu za medije i komunikacije na Teksaškom tehnološkom univerzitetu.

"Ti se pojedinci mogu naći u začaranom krugu u kojem, umjesto da se izvuku, oni postaju dodatno privučeni, opsjednuti vijestima, provjeravajući ažuriranja 24 sata  kako bi ublažili emocionalnu uznemirenost. Ali, to ne pomaže, i što više provjeravaju vijesti, to se one  više počinju miješati u druge aspekte njihovih života."

Kako bi proučili taj fenomen, kolokvijalno poznat kao zavisnost o vijestima, Meklahlin i njegovi kolege, doktorica Melisa Gotlib i doktor Devin Mils, analizirali su podatke iz internet ankete provedene na 1100 odraslih osoba u SAD-u.

U istraživanju su ljude pitali o tome u kojoj se mjeri slažu s izjavama poput - "Postajem toliko zaokupljen vijestima da zaboravljam svijet oko sebe", "Moj um je često okupiran mislima o vijestima", "Teško mi je prestati čitati ili gledati vijesti" i "Često ne obraćam pažnju u školi ili na poslu, jer čitam ili gledam vijesti".

Ispitanici su, takođe, pitani o tome koliko često su iskusili osjećaj stresa i anksioznosti, kao i fizičke bolesti poput umora, fizičkog bola, slabe koncentracije i gastrointestinalnih problema.

Prema rezultatima ankete 16,5% ispitanih je pokazalo znakove 'ozbiljno problematičnog' konzumiranja vijesti. Takvi su pojedinci često postajali toliko zaokupljeni da su vijesti dominirale njihovim budnim mislima, skraćivale vrijeme provedeno s porodicom i prijateljima, otežavale fokusiranje na školu ili posao i doprinijele nemiru i nemogućnosti spavanja.

Opasno je čitati mnogo vijesti

Možda nije iznenađujuće da su ljudi s višim nivoom problematične konzumacije vijesti imali znatno veću vjerovatnoću da dožive mentalne i fizičke bolesti od onih s nižim nivoima, čak i kada se kontroliše demografija, osobine ličnosti i ukupna upotreba vijesti.

Na pitanje koliko su često učesnici istraživanja imali simptome poremećaja mentalnog zdravlja ili fizičke bolesti tokom prethodnog mjeseca, rezultati su pokazali da je 73.6% onih za koje je utvrđeno da imaju visok nivo problematične konzumacije vijesti kazalo  je da su doživjeli mentalne bolesti "prilično malo" ili "jako puno" - dok je česte simptome prijavilo samo 8% svih ostalih učesnika studije.

61% onih s visokim nivoom konzumiranja vijesti izjasnilo se da su doživjeli fizičku bolest "prilično malo" ili "jako puno" u poređenju sa samo 6.1% za sve ostale učesnike istraživanja.

Prema Meklahlinu, nalazi pokazuju da postoji potreba za fokusiranim kampanjama medijske pismenosti kako bi se pomoglo ljudima da razviju zdraviji odnos prema vijestima.

"Iako želimo da ljudi prate vijesti, važno je da imaju zdraviji odnos prema njima", kaže on.

"U većini slučajeva liječenje zavisnosti i kompulzivnog ponašanja usmjereno je na potpuni prestanak problematičnog ponašanja, jer se neki ljudi teško mogu prilagoditi na umjereno čitanje vijesti.

"U slučaju problematičnog konzumiranja vijesti, istraživanja su pokazala da pojedinci mogu odlučiti da  zaustave ili barem dramatično smanje čitanje vijesti, ako uoče da to ima štetan učinak na njihovo mentalno zdravlje.

"Na primjer, prethodna su istraživanja pokazala da su pojedinci koji su postali svjesni i zabrinuti zbog štetnih učinaka koje je stalna pažnja usmjerena na KOVID-19 imala na njihovo mentalno zdravlje, donijeli odluku o prestanku čitanja takvih vijesti..

"Međutim, takav odnos, ne samo da ide nauštrb pristupa pojedinca važnim informacijama za njegovo zdravlje i bezbjednost, već i podriva postojanje informisanog građanstva, što ima posljedice po održavanje zdrave demokratije. Zbog toga je zdrav odnos s konzumacijom vijesti idealna situacija."

Osim toga, studija, takođe, ukazuje na potrebu za širom raspravom o tome kako novinska industrija, možda, podstiče problem.

"Komercijalni pritisci s kojima se suočavaju medijske kuće, zajedno s tehnološkim napretkom i dvadesetčetvorosatnim ciklusom vijesti, podstakli su novinare da se koncentrišu na odabir intrigantnih tema koje će privući pažnju potrošača vijesti", kaže Meklahlin.

"Međutim, za određene vrste ljudi, sukob i drama koji karakterišu zanimljive novinarske priče ne samo da privlače njihovu pažnju, već mogu dovesti i do maladaptivnog odnosa s vijestima. Stoga rezultati studije naglašavaju da komercijalni pritisci s kojima se suočavaju mediji nijesu štetni samo za cilj da se održi zdrava demokratija, već mogu biti štetni i za zdravlje pojedinaca."

Ograničenja ove studije uključuju oslanjanje na podatke prikupljene u jednom trenutku, gdje autori nijesu mogli utvrditi tačan odnos između problematične potrošnje vijesti i lošeg fizičkog I mentalnog zdravlja

Preveo i priredio: S. Đurđić