- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
26. 09. 2025.
12:05 >> 12:05
Komunikacija - Govor tijela nas odaje
Kroz pokrete, izraze lica, gestikulaciju rukama, intonaciju i jačinu glasa šaljemo hiljade poruka bez upotrebe riječi.
Onlajn komunikacija i upotreba zaštitnih maski samo su neke od okolnosti koje pažnju iznova skreću na važnost poruka koje razmjenjujemo na neverbalni način – kroz položaj i pokrete tijela, izraze lica, gestikulaciju rukama, intonaciju i jačinu glasa.
Svakodnevno, na ulici, u prodavnici ili prevozu, svako od nas šalje i odgovara na više hiljada poruka bez upotrebe riječi. Takve poruke u ponašanju brzo opažamo jer usmjeravaju odgovore na pitanja kako se neko odnosi prema drugima i načinu na koji vidi sebe.
Suočen sa sve bržim tempom života, ipak, savremeni čovjek se više usredsređuje na riječi, dok neverbalno često previđa u procesu primanja i slanja poruka. Upravo ta okolnost doprinosi mnogim nesporazumima i čak njihovom prerastanju u sukobe.
Neverbalne poruke
O složenosti i značaju neverbalne komunikacije govori i interesovanje veoma različitih naučnih disciplina. Počev od 1872. godine, kada je Čarls Darvin objavio prvu naučnu studiju neverbalne komunikacije, ova oblast je predmet izučavanja psihologije, biologije, sociologije, antropologije, arheologije i lingvistike. Kasnije, antropolog Gregori Bejtson zapazio je da evolutivno starija, neverbalna komunikacija tokom evolucije nije jednostavno zamijenjena verbalnom, već se uporedo s njom razvija i dalje postajući kompleksnija i bogatija.
Psiholozi i sociolozi procjenjuju da se između 65 i 94 odsto naše komunikacije odvija bez upotrebe riječi. Socijalni antropolog Edvard T. Hol smatra da je oko 60 procenata naše ukupne komunikacije neverbalano. Međutim, kada je riječ o prenošenju isključivo emocija, neverbalno prenijete poruke dostižu čak 99 procenata.
Primjeri prenošenja poruka neverbalnim putem su raznovrsni. Svim roditeljima je poznato vrpoljenje djeteta u stolici kada bi prije bilo na nekom drugom mjestu i radilo nešto ugodnije. Položaj tijela odražava opšti mišićni tonus i stoga je uzbuđenom čovjeku teško da se opusti, a onom ko se dosađuje teško je da održi tjelesnu živahnost. Kod odraslih se očigledni pokreti koji ukazuju na neugodnost smanjuju, ali ne nestaju. Posebno u situacijama iz kojih bismo rado pobjegli.
Neverbalne poruke su suštinske komponente komunikacije i u procesu poučavanja. Tajna uspješnih nastavnika velikim dijelom nalazi se upravo u njihovoj neverbalnoj komunikaciji s učenicima. Njima je dobro poznato da poznavanje stručne materije nije jedino bitno za uspješnost predavanja, odnosno da je pored toga šta će reći na predavanju u učionici, važno i kako će to učiniti. Nastavnicima koji su omiljeni među đacima poznato je da pažnju treba obratiti na izraze lica i kontakt očima, gestikuliranje, položaj tijela, glasovne znake kao što je intonacija i upotreba humora. Oni kontaktom očima ispoljavaju interesovanje za druge i određuju smjer komunikacije.
U predavače koji prave kontakte očima publika ima više povjerenja. Takođe, osmijeh prenosi poruke prijateljstva i topline pa su nastavnici koji se češće smiješe ocijenjeni kao prijatniji i pristupačniji, a učenici uče više. Uspješni nastavnici znaju i to da se suviše gestikulacije tokom predavanja obično opaža kao nestimulativno, dok povremeno klimanje glavom ukazuje na podršku i razumijevanje đaka.
Položaj tijela tokom predavanja takođe je važan. Uspravno ali ne i kruto držanje, blago nagnuto naprijed šalje prijateljsku poruku, dok gledanje u pod ili okretanje leđa treba izbjegavati. Pažnju je potrebno obratiti na znake neugodnosti kao što su ritmički pokreti ruku ili nogu, neprijatno zurenje i često premještanje nogu. Tad se preporučuje intenzivniji kontakt očima i pružanje prilike učeniku da se izrazi.
Omiljeni nastavnici svjesni su toga da dinamična predavanja imaju bolji učinak pa je poželjno varirati jačinu, ritam i ton glasa u skladu sa sadržajem gradiva. Suprotno, predavači čiji je govor monoton opaženi su kao manje zanimljivi i učenici slabije uče. Na predavanju smijeh se često previđa i čak obeshrabruje. Međutim, kao reakcija na odgovarajući humor, smijeh doprinosi smanjenju tenzije i stresa kako kod učenika, tako i kod predavača. Pored toga, utiče i na stvaranje prijateljske klime koja podstiče učenje.
Dobra komunikacija
U osnovi potrebe za razvijanjem neverbalnih vještina i klime koja unapređuje učenje i pamćenje nalaze se tri glavna razloga. Prvi se tiče boljeg primanja i razumijevanja poruka učenika, drugi – slanja poruka koje mogu poboljšati učenje i treći – veće opažene psihološke bliskosti između predavača i učenika.
Ovi primjeri potvrđuju koliko je uloga neverbalnog u procesu komunikacije neprocjenjiva, pogotovu danas kada za kvalitetnu komunikaciju ima sve manje vremena. Bolje razumijevanje neverbalne komunikacije, uz riječi, pomoći će nam da uobličimo značenje poruka koje primamo i šaljemo, umanjiti šanse za nesporazume, doprinijeti boljoj komunikaciji i odnosima.
Коментари0
Остави коментар