M.V.

Skupština usvojila zakone neophodne za zatvaranje pet poglavlja do kraja godine

Poslanici u Skupštini neće danas raspravljati o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima. Parlament je, međutim, usvojio zakone iz evropske agende, važne za zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja do kraja godine u pregovorima sa EU.

Parlament je većinom glasova usvojio Zakon o igrama na sreću, kao i izmjene i dopune Zakona o šumama. Takođe, zakonodavni dom usvojio je i izmjene zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, te dopune Zakona o državnom tužilaštvu. Prihvaćene su i dopune Zakona o Ustavnom sudu. Glasovima svih prisutnih poslanika usvojen je Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Zakon o amnestiji nije dobio potrebnu većinu.

Mandić je rekao da su predlagači povukli posljednje dvije tačke današnjeg dnevnog reda (zakon o ANB i zakon o unutrašnjim poslovima) jer vjeruju da sve može biti bolje iskomunicirano sa javnošću i evropskim partnerima. On je istakao da parlamentarna većina podržava te zakone. 

"Imali smo, kolega Milan Knežević i ja, sjajne razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. Radi se o jednom mladom, darovitom političaru, i žao mi je što mnogi ne razumiju, čak i u njegovoj stranci i njegovom poslaničkom klubu, koliko se napora ulaže da se unaprijedi djelovanje ove parlamentarne većine. Kao što treba da preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine. Želim da se zahvalim kolegi Spajiću, radi se o korektnom čovjeku, koji ima najbolje ideje da sa ovom parlamentarnom većinom uvede Crnu Goru u EU. Bićemo prva naredna članica EU a ova parlamentarna većina će zemlju uvesti u EU. Puna podrška ministrima iz Demokrata, borba protiv kriminala i korupcije je prioritet", istakao je Mandić. 

Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.

Osim toga, poslanici su većinom glasova usvojili Zakon o privrednim društvima. Dio poslanika vladajuće većine predložio je pet amandmana na Predlog zakona o privrednim društvima, ali nijesu dobili većinu.

Izmjene zakona o izgradnji objekata su dobile većinu. Uz to i mjere podrške poljoprivrednoj politici. 

Poslanici su usvojili Predlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara. 

Nakon pauze, predsjednik DNP Milan Knežević, jedan od predlagača Zakona o amnestiji, rekao je da dio većine, prije svega BS i dio PES, nijesu ispoštovali dogovor i podržali taj predloženi akt. Kako navodi, ovakav postupak ih DNP neće udaljiti od premijera Milojka Spajića, jer si ubijeđeni da on nije učestvovao u ovom glasanju. 

"Ali želim da naglasim da ćemo ponovo predložiti zakon o amnestiji ali nije ovako korektno glasati u trenutku kada kolega Andrija Mandić i ja imamo, pa mogu reći, istorijske razgovore sa premijerom. Učili su me da je bolje biti prevaren nego prevariti. Želim i da najavim da koaliicija "Za budućnost Crne Gore" neće podržati izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica", kazao je Knežević. 

U ime kluba PES, Boris Pejović je tražio odlaganje ove tačne dnevnog reda. 

Amer Smailović (BS) negirao je da su bilo koga prevarili. Kako je rekao, ono što se dogovori to se i ispoštuje.

"Mi smo povećeni zakonima iz evropske agende", rekao je Smailović.  

Knežević je rekao da niko nije problematizovao zakon o amnestiji, i da su odlučni da ga ponovo predlože. 

Predlog za uvećanje stope poreza na dobit nije prošao

Zakon o porezu na dobiti pravnih lica nije dobio podršku u načelu. 

U skupštinsku proceduru predat je amandman na predlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sadašnjih 12 na 15 odsto.

Prilikom glasanja u načelu, nije bilo podrške. 

Zabrana reklamiranja, precizna udaljenost kladionica od škola...

Usvojenim Zakonom o igrama na sreću uređuje se udaljenost kladionica od obrazovanih ustanova i ograničava oglašavanje njihovih usluga. Zabranjeno je oglašavanje pogodnosti u vezi sa igarama na sreću, osim na njihovim zvaničnim internet stranicama i stranicama sportskih klubova i udruženja koja sponzoriše priređivač.

Na televizijama i radio stanicama neće biti moguće reklamirati igre na sreću, osim od deset uveče do šest ujutro, dok će u štampanim medijima priređivači moći da se reklamiraju samo na stranicama namijenjenim sportu. Kada je riječ o onlajn oglašavanju, priređivači će moći da se oglašavaju samo na isključivo sportskim portalima i sportskim rubrikama ostalih internet portala. Objekti u kojima se priređuju igre na sreću moraće biti udaljene najmanje 150 metara od svih obrazovno-vaspitnih ustanova. 

Zakon o izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave predviđa značajne promjene u načinu raspodjele sredstava iz Egalizacionog fonda, s ciljem postizanja veće pravičnosti, efikasnosti i transparentnosti u finansiranju lokalnih samouprava, objavljeno je na sajtu Vlade. Jedna od ključnih novina je uvođenje dodatnog kriterijuma za dobijanje sredstava iz fonda: pored stepena razvijenosti opštine, ubuduće će se gledati i učešće njenih tekućih prihoda u ukupnim prihodima svih opština.

Dopunama seta pravosudnih zakona predviđeno je povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto.

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da je legalizacija bespravnih objekata moguća samo pod jasno definisanim uslovima, uz uvođenje dodatnih finansijskih i tehničkih zahtjeva, kao i socijalnih mjera za najugroženije kategorije stanovništva. Bespravni objekat može biti legalizovan ako je vidljiv na orto foto snimku teritorije, koji je dostupan javnosti putem internet stranica Ministarstva prostornog planiranja i Katastra. Osim toga, objekat mora biti upisan u katastar nepokretnosti, imati riješene imovinsko-pravne odnose, te mora imati pristup sa gradske saobraćajnice ili javnog puta. 

Legalizacija nije moguća ako je objekat izgrađen na površinama planiranim za infrastrukturu od opšteg interesa, ako prelazi granice vlasničke parcele (na prostoru bez planskog dokumenta), ili ako je privremene prirode i sagrađen od materijala koji ne obezbjeđuju stabilnost, funkcionalnost i sigurnost.

O tome da li objekat ispunjava tehničke uslove odlučuje nadležni organ lokalne uprave na osnovu propisanih kriterijuma.

"Zakon o amnestiji nije predizborni projekat"

Poslanici su ranije danas raspravljali o Predlogu zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Predlogu zakona o privrednim društvima, Predlogu zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori, a popodne se očekuje diskusija o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

Obrazlažući Predlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori, Milan Knežević (DENP/ZBCG) rekao je da se predlaže kao neophodno i konkretno rješenje, kojim se stvara prostor za oslobađanje dijela zatvorskih jedinica, čime se omogućava preostalim zatvorenicima pritvorenim licima dostojanstveniji smještaj u skladu sa zakonima i međunarodnim standardima. Smatra da će se stvoriti uslovi za reorganizaciju unutrašnje strukture zatvorskih objekata, uključujući adaptaciju postojećih prostorija, renoviranje, formiranje manjih smještajnih jedinica i bolju kategorizaciju pritvorenih lica i zatvorenika uz povećanje bezbjednosti. 

"Oslobađaju se od izvršenja 15% izrečene kazne zatvora lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori, kao i lica osuđena stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj radi izvršenja kazne zatvora izvršen u drugu državu. Izuzetno od stava 1 ovog člana, oslobađaju se 10% izrečene kazne zatvora lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu započela izvršenje kazne zatvora", pojasnio je Knežević.

On je rekao da je predlog usaglašavan sa institucijama, poput Ministarstva pravde i UIKS, kojima se zahvalio. Naglasio je da ovo nema veze sa izborima i političkim kombinatorikama. 

"Evo smo se dogovili da izbori budu 2027. godine. Odbacujem kao spinove priče da smo u UIKS imali nekakve političke skupove i davali obećanja. Cilj je da se povećaju bezbjednost i uslovi u zatvorima", naglasio je Knežević. 

Smatra da je jasno da je cilj pomoći ljudima. 

"Kako kaže Bata Stojković, "mene za dan bezbjednosti ako se sjete, sjete, ako ne, to je bila moja dužnost, da jednog čovjeka izvedem na pravi put", rekao je Knežević. 

Sonja Popović, portparolka DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore, rekla je da očigledno Crna Gora ima mnogo problema sa funkcionisanjem pravosuđa. Uvjerena je da kaznena politika mora biti fer i adekvatna krivičnom djelu. 

"Poseban problem je što se ne izriču presude u zakonskom roku od tri godine, zbog čega okrivljeni izlaze na slobodu", rekla je Popović. 

Knežević je naglasio da je zatvor u Spužu regrutni centar za "kavački" i "škaljarski" kriminalni klan.

"Imajući u vidu probleme u funkcionisanju pravosuđa, mislim da se mora razgovarati o promjenama Krivičnog zakonima i Zakonika o krivičnom postupku", naglasio je Knežević. 

Janović: Moratorijum na gradnju u Boki

Poslanik PES Tonći Janović, tokom rasprave o zakonu o zaštiti kulturnih dobara, naveo je da bi uveo moratorjium na gradnju u Boki Kotorskoj, jer već decenijama taj prostor je uništavan.

"Gradilo se bez ikakvog plana i bez ikakve organizacije. Moje lično mišljenje je da bi uveo moratorjium na gradnju apsolutno svih priobalnih područja", kazao je Janović. 

Predlogom zakona o privrednim društvima, predviđeno je da državna i opštinska preduzeća mogu da imaju ili izvršnog direktora ili odbor direktora, a da poziciju predsjednika OD može da obavlja neizvršni direktor. Zakonom je definisano da neizvršni direktor vrši nadzor nad radom izvršnih direktora i da to ne može biti lice koje je zaposleno u akcionarskom društvu. Dio većine predložio je amandmam da "izuzetno, statutom DOO u većinskom vlasništvu države i lokalne samouprave može se predvidjeti da društvo ima odbor direktora i direktora". 

Konatar: Partijsko zapošljavanje nastavljeno nakon 2020. godine 

Osvrćući se na zakon o privrednim društvima, Boris Mugoša (SD) rekao je da je dio poslanika većine predao amandmane kako bi bilo spriječeno ukidanje upravnih tijela u državnim preduzećima.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić rekao je da se pokušava spasiti koncept partijskog uhljebljavanja, tako što se ne pristaje na ukidanje organa upravljanja državnim preduzećima, koje bi kontrolisale stranke vlasti.

Miloš Konatar (GP URA) rekao je da je glasao za 42. Vladu i promjene 2020. godine, i urađeno je dosta dobrih stvari. Međutim, kaže on, partijsko zapošljavanje se nastavilo nakon 2020. godine, i to je problem. 

Knežević: Jedina privilegija koju sam dobio je što sam bio u zatvoru i što su mi uhapsili majku

Milan Knežević (DNP/ZBCG) rekao je da nije zadovoljan zakonom o privrednim društvima, ali pitanje profesionalizacije u javnim preduzećima mora se sistemski riješiti. 

"Imamo naše funkcionere koji ne rade dobar posao, ima ih i iz moje stranke. O tome moramo razgovarati. Ono što je, međutim, važno jeste da niko nije zagazio u korupciju", rekao je Knežević. 

On je naglasio da nije nikada dobio privilegije, ni stan od države ni službeno auto. 

"Jedina privilegija je što sam bio u zatvoru i što su mi uhapsili majku", rekao je Knežević. 

Dragović: Upravljanje državnim preduzećima dati ljudima koji hoće da rade

Poslanik PES-a Darko Dragović rekao je da je ta stranka došla na vlast upravo borbom za meritokratiju. On je naglasio da je narod jasno kazao "ne" sistemu DPS-a da na funkcije dolaze podobni a ne sposobni. 

"Ovaj predlog zakona je dobra osnova za meritokratiju", rekao je Dragović. 

Kako je naglasio, organi upravljanja su predviđeni za ljude koji nešto znaju i hoće da rade. 

"Amandmani ne smiju dirati suštinu zakona", rekao je Dragović. 

Konatar je rekao da se borio da smjena vlasti u Crnoj Gori bude normalna stvar. 

"Po meni, ova loša većina i loša vlast je samo još jedna faza u razvoju Crne Gore", ukazao je Dragović. 

Poslanik NSD/ZBCG Velimir Đoković rekao je da je Konatar kritikovao partijsko zapošljavanje i partijsko članstvo u organima upravljanja. 

"A u vrijeme manjinske vlade svi članovi odbora direktora bili su članovi stranaka. A u Budvi, gdje je danas URA dio vlasti, u odborima direktora su ljudi iz URA", naglasio je Đoković. 

On je naglasio da je došlo do smjenjivosti vlasti i to je dobro za Crnu Goru.

"Kao i kolega Knežević, nijesam ni ja prezadovoljan ovim zakonom", rekao je Đoković. 

Zakon o privrednim društvima značajan za privredno okruženje

Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Renata Milutinović, kazala je u uvodnom izlaganju da taj pravni akt predstavja temeljni sistemski zakon iz oblasti privrednog prava u Crnoj Gori.

“Njime se detaljno uređuju svi ključni aspekti poslovanja preduzeća – njihovo osnivanje, organizacija, način upravljanja, restrukturiranje i prestanak rada”, rekla je Milutinović.

Pored toga, kako je dodala, zakon reguliše i preduzetnike i djelove stranog društva koji posluju u Crnoj Gori.

“Ovaj zakon je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, jer postavlja pravila koja omogućavaju funkcionisanje tržišne ekonomije i garantuju zaštitu ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim opredjeljenjem države”, poručila je Milutinović, prenosi Mina.

Važeći zakon je donesen 2020. godine i on je stavio van snage zakon iz 2002. godine, koji je bio zasnovan na anglo-američkoj pravnoj tradiciji.

Jedan od glavnih razloga donošenja novog zakona je potreba usklađivanja crnogorskog sistema sa evropskom legislativom.

“Kako Crna Gora teži EU, naše kompanijsko pravo treba da je u potpunosti usaglašeno sa direktivama EU, što predstavlja i preduslov za zatvaranje Poglavlja 6 – Privredno pravo”, objasnila je Milutinović.