K.J/Mi.M.

Potvrđen slučaj leptospiroze u Bijelom Polju

U Crnoj Gori je tokom ove godine potvrđen jedan slučaj obolijevanja od leptospiroze, bolesti koja se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, i to na teritoriji opštine Bijelo Polje. Tu informaciju za Portal Radio-televizije Crne Gore potvrdio je Institut za javno zdravlje. U posljednjoj deceniji u Crnoj Gori registrovano je 18 slučajeva ove zarazne bolesti, ali nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, što, kako navode iz Instituta, ukazuje na to da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi.

Leptospiroza je bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na ljude, uzrokovana bakterijom Leptospira spp, koja se može naći u kontaminiranoj vodi ili zemljištu. Bakterije koje uzrokuju leptospirozu šire se putem urina zaraženih životinja. One mogu preživjeti u kontaminiranoj vodi ili zemljištu sedmicama, pa čak i mjesecima. Različite vrste divljih i domaćih životinja mogu biti rezervoari infekcije, uključujući glodare, krave, svinje, konje, ovce, koze, pse, mačke.

Informacija da se pojavila zaraza leptospiroze u susjednoj BiH, u Sarajavu, alarmirala je javnost, ali iz Instituta navode da podaci o obolijevanju u posljednjih desetak godina ukazuju da se bolest drži pod kontrolom.   

Prema podacima Instituta, u periodu od 2015. do maja 2025. godine u Crnoj Gori je registrovano 18 slučajeva leptospiroze. Najviše slučajeva leptospiroze zabilježeno je tokom 2021. i 2024. godine, po pet u svakoj. Najveći broj slučajeva (61%) registrovano je u Podgorici, dok su ostali slučajevi zabilježeni u Bijelom Polju, Beranama, Danilovgradu, Budvi, Ulcinju i Tuzima.

Kako su saopštili iz Instituta za javno zdravlje, infekcije su se najčešće pojavljivale u avgustu, septembru i novembru.

Leptospiroza u Crnoj Gori javlja sporadično, ali, navode iz Instituta, pokazuje i izražene sezonske i geografske obrasce, sa najvećom koncentracijom oboljelih u urbanim sredinama, naročito u Podgorici, i tokom toplijih i kišovitijih mjeseci, kada je vjerovatniji kontakt sa kontaminiranom vodom ili zemljištem.

Iz Instituta za javno zdravlhe upozoravaju da se ljudi od ove bolesti mogu zaraziti na nekoliko načina i to kontaktom s vodom ili zemljom kontaminiranom urinom ili drugim tjelesnim tečnostima zaraženih životinja, najčešće pacova, naročito nakon poplava ili obilnih padavina. Zatim, direktnim dodirom s tjelesnim tečnostima zaražene životinje, konzumiranjem hrane ili vode kontaminirane urinom zaraženih životinja, kao i pri udisanju kontaminiranog aerosola, čestica kontaminiranog vazduha.

Važno je znati, ističu, da se leptospiroza ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, ali osobe koje su u stanju beskućništva ili žive u kolektivnim smještajima, gdje je veliki broj ljudi na malom prostoru, mogu imati povećan rizik od infekcija.

Povećan rizik od infekcije, upozoravaju iz Instituta, imaju i osobe koje se bave aktivnostima koje uključuju kontakt s potencijalno kontaminiranom vodom, zemljom ili životinjama.

"Takve aktivnosti uključuju rekreativne vodene aktivnosti poput plivanja, vožnje kajaka ili raftinga u rijekama, potocima i močvarama, planinarenje i lov, baštovanstvo, rad u dvorištu, čišćenje i održavanje površina na otvorenom, kao i zanimanja poput rada u veterinarskim ambulantama, stočarstvu, mljekarstvu i mesnoj industriji", navode iz Instituta.

Portalu je potvrđeno da nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda, što, kako su naveli, ukazuje da je bolest pod kontrolom kada se pravovremeno dijagnostikuje i liječi.

Epidemiološko ispitivanje ljudi koji su možda bili izloženi zarazi obavlja se kada ljekar prijavi slučaj bolesti ili kada veterinarska služba obavijesti da je leptospiroza otkrivena kod životinja u nekom području.

"Centar za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore raspolaže dijagnostičkim testovima za potvrdu infekcije (serološki testovi iz krvi), a u Crnoj Gori je dostupna i adekvatna antibiotska terapija", navode u Institutu.

Simptomi leptospiroze kod ljudi su često nespecifični i podsjećaju na grip, a nakon inkubacije od 2 do 30 dana, bolest se razvija u dvije faze.

"Prva faza traje od četiri do devet dana i karakterišu je simptomi slični gripu, kao što su glavobolja, drhtavica, bolovi u mišićima, povraćanje, dijareja. U drugoj fazi najčešći simptomi su povišena temperatura, žutilo kože (žutica), bolovi u stomaku i dijareja. U težim slučajevima može se javiti i otkazivanje organa (bubrezi, jetra) kao i upala moždanih ovojnica (meningitis). Smrtni ishodi su izuzetno rijetki uz pravovremenu dijagnozu i adekvatnu terapiju", ukazali su iz Instituta.

Oni su ukazali i na preventivne mjere koje se odnose na izbjegavanje kontakta sa životinjama koje mogu biti zaražene, korišćenje lične zaštitne opreme (rukavica, maski, zaštitnih naočara) pri radu sa životinjama i životinjskim materijalom za osobe profesionalno izložene patogenu, kontrola populacije glodara i vakcinacija ili liječenje domaćih životinja koje mogu biti zaražene, obezbjeđivanje adekvatnih uslova za skladištenje vode i hrane, izbjegavanje plivanja ili hodanje u vodi koja može biti kontaminirana.