- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
11. 04. 2025.
12:23 >> 12:23
Čitaj mi:
196. MEĐUNARODNO PRIZNATA DRŽAVA
Buganvilija – sljedeća nova država svijeta
Dok se većina planete bavi klimatskim promjenama, vještačkom inteligencijom i političkim potresima, tiho i daleko, u toplim vodama Pacifika, rađa se nova država. Buganvilija, arhipelag sa bogatom i burnom istorijom, nalazi se na korak od toga da postane najnovija nezavisna zemlja svijeta.
Buganvilija (engl. Bougainville) je grupa ostrva u jugozapadnom Pacifiku, sjeveroistočno od Australije i dio je države Papua Nova Gvineja. Iako geografski pripada arhipelagu Solomonskih ostrva, politički je uvijek bila vezana za Papuu Novu Gvineju, što je posljedica kolonijalnog nasljeđa i odluka velikih sila u 20. vijeku.
Ostrva su prošla kroz različite kolonijalne vlasti – njemačku, britansku i australijsku – prije nego što je 1975. pripojeno novonastaloj državi Papua Nova Gvineja.
Lokalno stanovništvo se, međutim, nikada nije u potpunosti identifikovalo sa centralnom vlašću. Situacija se dodatno pogoršala zbog eksploatacije rudnika Panguna – jednog od najbogatijih izvora bakra u svijetu. Iako je rudnik donosio ogromne prihode, lokalna zajednica od toga gotovo da nije imala koristi. To je izazvalo višegodišnji oružani sukob, građanski rat u Buganviliji (1988–1998), koji je odnio oko 20.000 života i ostavio duboke ožiljke u kolektivnom pamćenju naroda, prenosi MSN.
Referendum o nezavisnosti
Nakon decenija borbe i privremenog autonomnog statusa, stanovnici Buganvilije su u decembru 2019. godine izašli na istorijski referendum. Rezultat je bio gotovo jednoglasan – 97,7 odsto glasača se izjasnilo za potpunu nezavisnost od Papue Nove Gvineje.
Iako referendum nije bio pravno obavezujući, predstavljao je snažan politički signal koji nijedna strana nije mogla da ignoriše.
Zvaničnici Papue Nove Gvineje i Buganvilije su ušli u pregovore o mirnom razdruživanju. Prema trenutno važećem dogovoru, očekuje se da Buganvilija proglasi nezavisnost do 2027. godine, mada postoje signali da bi se to moglo dogoditi i ranije, možda već do kraja 2025.
Predsjednik Buganvilije, Išmael Toroama, izjavio je da „narod više ne želi da čeka“ i da je svijet spreman da prizna njihovu državnost.
Ako sve protekne mirno, Buganvilija će postati 196. međunarodno priznata država, čime bi slijedila najnoviju članicu Ujedinjenih nacija – Južni Sudan, koja je nezavisnost dobila 2011. godine.
Time bi Pacifik dobio još jednu mikrodržavu, a globalna zajednica još jednu novu naciju u 21. vijeku.
Mada će nezavisnost ovoj maloj ostrvskoj zemlji donijeti i brojne izazove, kao što je potreba za izgradnjom institucija, valute, diplomatske mreže, narod Buganvilije poručuje da „želi da piše sopstvenu istoriju”.
Коментари0
Остави коментар