B.Bu. [ n1 ]

"OD GERNIKE DO NERETVE"

Pablo Pikaso i njegove političke poruke na platnu

Pablo Ruiz Pikaso nije bio samo umjetnik – on je bio revolucija na platnu.

Ovaj španski slikar, vajar i inovator ostavio je neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti, a njegov život je bio šarolik i dramatičan kao i njegova djela.

Od kubizma do nadrealističkih eksperimenata, Pikaso je bio čovjek koji je prekršio pravila i stvorio nova. Ali iza njegovih četkica ležale su priče koje su ga učinile jedinstvenim – često smiješnim, ponekad kontroverznim, uvijek nezaboravnim.

Djetinjstvo i prve četke
Rođen je u Malagi 25 oktobra 1881. godine. Pikaso je pokazao talenat još kao dječak. Njegov otac, Hose Ruiz Blanko, bio je slikar i učitelj umjetnosti koji je prepoznao dar svog sina.

Priča kaže da je Pikaso sa 13 godina nadmašio svog oca u vještini, nakon čega je Hoze odustao od sopstvenog slikarstva i prepustio kistove sinu.

Mladi Pablo je u jednom danu završio prijemni ispit za umjetničku akademiju u Barseloni – zadatak za koji je drugima trebalo mjesec dana. Već tada je genijalnost bila očigledna.

Pariske ludosti i plavi period
Preselivši se u Pariz 1900. godine, Pikaso je upao u boemski život Monmartra. Njegov Plavi period (1901–1904), obilježen melanholičnim tonovima i temama siromaštva, počeo je nakon samoubistva njegovog prijatelja Karlosa Kasagemasa. Ali čak i u svojoj tuzi, Pikaso je imao smisao za humor.

Jednom je, živeći u siromaštvu, palio sopstvene crteže da bi se ugrijao – kasnije se smijao da mu je to „najtopliji umjetnički čin”.

Pikaso je sa Žoržom Brakom započeo kubizam 1907. godine, stil koji je razbio tradicionalne forme i šokirao svijet. Njegovo remek-djelo Les Demoiselles d’Avignon – Gospođice iz Avinjona izazvalo je buru: prijatelji su ga nazvali „ludim“, a kritičari „odvratnim“.

Istovremeno, njegov ljubavni život je bio haotičan. Imao je brojne veze i sedmoro djece sa različitim ženama. Jedna epizoda kaže da je, dok je živio sa svojom ljubavnicom Dorom Mar, nastavio da se viđa sa bivšom Mari-Terez Valter.

Kada su se dvije žene srele, Pikaso im je rekao: „Odlučite same koja će ostati.“ Njihova svađa bila je inspiracija za neka neka od njegovih najintenzivnijih djela.

Rat, politika i plakat za Neretvu
Pikaso nije bio samo umjetnik, on je bio i svjedok turbulentnih vremena. Tokom Španskog građanskog rata, naslikao je Gerniku (1937), snažan protest protiv bombardovanja baskijskog grada, prenosi Index.hr.

Kasnije, tokom Drugog svjetskog rata, ostao je u okupiranom Parizu, odbijajući nacistička naređenja da se preseli.

Njegov angažman se nastavio i nakon rata: 1969. dizajnirao je plakat za jugoslovenski film „Bitka na Neretvi“, epsku ratnu dramu sa Velimirom Batom Živojinovićem i Orsonom Velsom.

Poster je odražavao njegov stil – jednostavan, ali moćan, sa naglaskom na ljudsku borbu.

Kasne godine i ekscentričnost
U svojim kasnijim godinama, Pikaso je postao legenda za svog života. Živio je na jugu Francuske, okružen porodicom i umjetnošću.

Njegova ekscentričnost je bila očigledna: često se pojavljivao u prugastim majicama i kratkim pantalonama, što je šokiralo posjetioce naviknute na ozbiljnog „genija”.

Preminuo je 8. aprila 1973. u 91. godini, ostavivši iza sebe preko 50.000 djela – slika, skulptura, keramike i crteža.