- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
05. 10. 2014.
10:36 >> 10:34
UKUPNO PET
Zanimljive činjenice o vremenu
Jeste li znali da će za oko 200 miliona godina dan, umjesto 24, trajati 25 sati? Osim ove, donosimo vam još neke zanimljive činjenice o vremenu.
Želite da se vrijeme konačno uspori, pa da bolje koristite svoje dane? želja vam se možda upravo ostvaruje. Naime, naučnici su dokazali da se vrijeme na Zemlji usporava i da će za 200 miliona godina dan ovdje trajati oko 25 sati.
Najtačniji sat na svijetu
Naučnici mjere vrijeme atomskim časovnicima. Najtačniji sat trenutno se nalazi u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju u Koloradu (SAD) i na osnovu vibracija atoma cezijuma mjeri vrijeme. Čak i za 300 miliona godina, on neće gubiti ni jedan sekund.
Gravitaciona dilatacija vremena
Gravitacija utiče na tok vremena. Testovi Ajnštajnove teorije relativiteta pokazuju da što je posmatrač bliže izvoru gravitacije, kao što je Zemlja, vrijeme sporije protiče. Sinhronizovanje atomskih časovnika na različitim nadmorskim visinama pokazuje, zapravo, različito vrijeme.
Zemlja prije vremena
Vrijeme, onakvo kako ga danas doživljavamo, nije uvijek postojalo. Prema Ajnštajnovoj teoriji relativiteta, između ostalog, vrijeme počinje Velikim praskom prije oko 13,7 milijardi godina. Pošto su vrijeme i prostor povezani, nije moguće imati vrijeme bez kretanja. Veliki prasak tako je pokrenuo materiju iz jedne sićušne tačke. Zamislite to ovako: baš kao što ne možete otići sjevernije od Sjevernog pola, ne možete mjeriti vrijeme prije Velikog praska.
Život u prošlosti
Prema neurologu Dejvidu Iglmanu, svako od nas živi oko 80 milisekundi u prošlosti. Naime, ljudski mozak ne doživljava trenutne događaj do djelića sekunde nakon što se dese. Tako se naš um sinhronizuje sa svijetom.
Veliko usporavanje
Vrijeme na Zemlji se usporava. Zbog gravitacionog djelovanja Mjeseca, sunčev dan se produžava za oko dvije milisekunde svakog vijeka, pošto se Zemljina rotacija usporava. Za oko 200 miliona godina, dan će trajati 25 sati.
Коментари0
Остави коментар