B.Bu. [ b92 ]

ISTRAŽIVANJE

Koji narod u Evropi ima najduži životni vijek

Dužina životnog vijeka Evropljana stagnira širom starog kontinenta, a najveće usporavanje u tom smislu bilježi Engleska, pokazala je najnovija studija.

U istraživanju se navodi da je za tu pojavu kriva alarmantna kombinacija loše ishrane, masovne fizičke neaktivnosti i sve veće gojaznosti stanovništva, navodi Gardijan.

U prosjeku je godišnji porast dužine životnog vijeka u Evropi opao sa 0,23 godine u periodu od 1990. do 2011. godine na 0,15 godina u razdoblju od 2011. do 2019., navodi se u istraživanju objavljenom u žurnalu Lancet Public health.

Od 20 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, rast dužine životnog vijeka je opao svuda osim u Norveškoj.

U Engleskoj se bilježi najveće usporavanje dužine životnog vijeka, a slijede Sjeverna Irska, Vels i Škotska.

"Ova važna studija dokazuje da je prevencija ključ za zdravije društvo, pa je upravo zato ona vitalni dio 10-godišnjeg zdravstvenog plana na kojem radimo zajedno sa britanskom vladom", izjavila je direktorka engleske službe za javno zdravlje NHS, Sara Prajs.

Ona je dodala da usporavanje produženja životnog vijeka, posebno usljed kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, ukazuje na hitnu potrebu za snažnijom akcijom u borbi sa ključnim uzrocima tih oboljenja, a to su loša ishrana, fizička neaktivnost i gojaznost.

Studija, koju su sačinili naučnici na čelu sa ekspertima Univerziteta Istočna Anglija, ispitala je promjene u dužini životnog vijeka u 20 evropskih zemalja tokom perioda od 1990. do 2021.

Jedan od faktora koji su doprinijeli usporavanju produženja životnog vijeka bila je svakako i pandemija kovida 19, navode eksperti.

Stručnjaci ukazuju da zemlje gdje je produženje životnog vijeka najmanje usporeno, kao što su Norveška, Island, Švedska, Danska i Belgija, imaju manji broj smrtnih slučajeva zbog bolesti srca i kancera.

Vođa tima istraživača, Nikolas Stil, kazao je da je upravo u tim zemljama zdravstvena politika njihovih vlada doprinijela smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Kako se navodi, zaključci studije govore da je potrebna snažnija politika vlada kojom bi se suzbila gojaznost i podstakla fizička aktivnost.

"Radi se o obimnoj, dugoročnoj politici zaštite populacije od rizika, uključujući angažovanje kako bi prehrambena industrija poboljšala proizvodnju i učinila ishranu jedne nacije zdravijom", kazao je Stil.

On je zaključio da maksimum dugovječnosti u Evropi još nije dostignut, jer se u mnogim zemljama dužina vijeka još uvijek produžava kod starijih ljudi.

"Problem je smrtnost kod mlađih osoba, gdje ima mnogo prostora za smanjenje rizika i prevenciju prijevremene smrti", poručio je Stil.